Ilon Mask je izjavio da će "veštačka inteligencija nadmašiti inteligenciju svakog čoveka do kraja sledeće godine ukoliko bude imala dovoljno struje i hardvera". O ovoj izjavi, budućnosti i napretku veštačke inteligencije u emisiji "Među nama" govorili su IT stručnjak Dušan Ilić i stručnjak za digitalne medije Petar Vasić.

Stručnjak za digitalne medije Petar Vasić je na početku razgovora, komentarišući izjavu Ilona Maska, rekao da smatra da izjava nije preterana i da ga više plaši njegova izjava u kojoj je rekao da će za pet godina doći „super inteligencija“.

„Mislim da nije preterana i više me plaši njegova izjava u kojoj je rekao da će za pet godina doći ‘super inteligencija’, što znači da će ona biti pametnija od kumulatvnog znanja svih ljudi na planeti koji koriste uz to i kompjutere. Sad kad pogledamo, manje-više, na primer chat gpt je toliko pametan, pametniji je od svih mojih drugara“, izjavio je.

On je dodao da mi imamo tri stvari koje trenutno usporavaju napredak veštačke inteligencije..

„Prvo je hardver, drugo je ljudi koji se bave time, i treća stvar je manjak podataka, koje onemogućuju brzi razvoj, ali koje će da se reše“, ističe.

On navodi da „ulazimo u vreme u kojem nećemo moći da verujemo bilo čemu što vidimo na televiziji ili internetu, jer može da bude generisano od strane veštačke inteligencije“.

„Očekujem da će se ovo koristiti i u političkim kampanjama i na taj način će dosta moći da se manipuliše javnim mnjenjem, i mislim da ljudi polako moraju da se spremaju na tu prelaznu fazu gde nećemo verovati medijima toliko“, zaključio je.

IT stručnjak Dušan Ilić se osvrnuo na izvor iz kojeg potiču informacije za budućnost veštačke inteligencije.

„Vratio bih se na izvor svih tih informacija, jer znamo od kog te informacije dolaze. Ilon Mask ulaže ogromna sredstva u istraživanje raznih vrsta industrije i to je nama je pokazatelj da moramo da ostanemo pribrani u načinu učenja novih tehnologija“, kaže on.

Komentarišući da je do sada razvoj bio usporen nedostatkom neophodnih čipova i ograničenim kapacitetom električne mreže, istakao je da to „svakako usporava razvoj jer nema resursa kojima se može doći u situaciju da se istražuju pripremljene strukture“.

Na pitanje „kako se ljudski faktor može izboriti s ovim“ i „da li se uopšte treba boriti“ IT stručnjak je naveo da je to pre svega „princip edukacije“.

„To je princip edukacije i prihvatanje novih znanja. Što pre ljudi krenu da prihvataju mini promene lakše će nam onda razumevanjem doći stvari koje nastupaju pod nekim senzacionalističkim aspektom“, zaključio je na kraju.

Celu emisiju pogledajte u videu na početku teksta.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare