Srbija je kažu jedna od najprljavih zemalja Evrope, a zahvaljujući pokretu Ekostraža počeli smo ozbiljnije da razmišljamo o tom ogromnom problemu. Probudili su nam svest o tome kakav vazduh dišemo, ko zagađuje našu okolinu i šta mi kao pojedinci možemo da promenimo. Oni su aktivni i na drugim poljima kada je u pitanju borba potiv raznovrsnih društvenih problema. Poslednjih dana skrenuli su pažnju javnosti pokretanjem peticije da se ugasi nalog poznate pevačice zbog govora mržnje i opšte štetnog ponašanja i danas smo dobili i epilog. Sinoć je "Među nama" bio predsednik pokreta Eko straža Bojan Simišić.
Eko straža pokrenula je peticiju sa ciljem podnešenja zahteva kompaniji „Meta“ radi suspenzije Instagram naloga Jelene Karleuše „zbog govora mržnje, rasizma, ksenofobije, targetiranja pojedinaca i opšte štetnog ponašanja“. Kolika je zaintresovanost među ljudima i odaziv, govori činjenica da su za samo osam sati skupili oko 211.000 potpisa.
Peticija koju je Eko straža podnela nedavno dobila je juče i kranji epilog, te Simišć otkriva kako je došlo do nje, i da li su zadovoljni učinjenim.
Eko straža je najveći ekološki pokret na Balkanu od 2019. godine, te gost „Među nama“ se priseća početka i kako je to izgledalo. Oni godinama vodite „bitku“ za zdrav vazduh i zdravu životnu sredinu, i ukazujuu glasno na vazduh koji se vidi, smeće po naseljima i pored puteva, ugrožavanje zelenih površina i druge ekološke probleme.
Ni danas nismo svesni činjenice koliko života godišnje odnese aero zagađenje, čitav jedan grad, te Simišić analizira da li se njihov trud poslednih godina u tom smislu bar delimično ispatio.
Društvo kod nas se tek poslednjih godina okrenulo priči o kvalitetu vazduha. Tek 2019. godine prve aplikacije i kavlitetu vazduha, te se Simišić priseća prvih aktivnosti u tom smislu. Plan kvaliteta vazduha usvojen ali se nije ništa promenilo – sećamo se protesta oni su bili i povod za usvajanje ovog plana. Pravo pitanje kakav vazduh dišemo ove zime, jer je ovo vreme kada je problem nekako najuočljiviji , te gost TV Nova priznaje da li je buđenje svesti bio najteži deo posla.
Pitanje ekologije nije pitanje pojedinca, treba razmišljati o onima koji nisu u tom smislu osvešćeni. Simišić priznaje ima li utisak da se nešto promenilo poslednjih godina i otkriva na koje akvicije je posebno ponosan.
On je organizovao jedan od najmasovnijih ekoloških protesta u regionu 28. novembra 2021. godina na kome se pojavilo oko 20.000 ljud. U vreme delovanja Eko straže u Srbiji oni nisu imali konkurenciju, te Simišič priznaje da li je bilo trenutaka u kojem je želeo da odustane.
Društvene mreže su važan saradnik u njihovoj misiji. Počelo je sve od Facebooka ali Simišić izdvaja da Instagram danas igra nekako vaćniju ulogu, te pojašnajva iz kog razloga.
(Eko straža sa preko 100K pratilaca na Facebook stranici donosi informacije o zagađenju, ali paralelno organizuje akcije za poboljšanje kvaliteta životne sredine čišćenjem zapuštenih prostora ili sadnjom drveća. Pratioci im tu pažnju nesebično vraćaju, u ovom slučaju glasovima zahvaljujući kojim su suvereno osvojili 2023. godine osvojili ste nagradu publike izbora Top50 za najbolje online stvari u 2023. godini.
Rio Tinto jedna od najvažnijih tema u Srbiji predstavila je i početak ekološkog ustanka kod nas, Simić definiše gde se danas nalazimo:
„Kakav ekološki rudnik u zemlji gde je doslovno svaka reka zavijena u plastične kese, koje vise sa grana povrh korita? Režim i lobisti Rio Tinta nas ubeđuju besramno da će rudnik litijuma biti po ekološkim standardima, koji se ni sada ne da ne poštuju, nego gaze kao da ne postoje ni na papiru; što pokazuju i mnogi statistički podaci, pa tako i podaci o rudarskom otpadu.Čak 94,9% otpada generisanog u privredi potiče upravo od rudarstva, prema podacima RZS-a za 2023. godinu. Od 21 operetara za upravljanje rudarskim otpadom, čak njih 20 nema potrebnu dozvolu. Na sve ovo, u Ministarstvu rudarstva i energetike, imamo samo tri republička rudarska inspektora.Užasno se velika energija ulaže u opravdavanje Projekta Jadar. A biće još gore. Zato je dužnost svakog patriote da priča sa svojim okruženjem, da objasni zašto je bitno da se ne da međa, jer projekat Jadar ako prođe, onda može da prođe bilo šta…“
Gost TV Nova za kraj dodaje gde nam je danas ekološka svest i šta očekuje u ovoj godini.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: Mulj i smeće niko neće, čišćenje obale Save posle uklanjanja splavova