Predsednik se u svojim obraćanjima nije bavio time da li će školska godina početi 1. septembra, podsećajući da drugi deo povećanje plata koji su dogovorili sindikati i vlast ide u oktobru. U međuvremenu, nedavno imenovani direktori eliminišu nastavnike koji su podržali obustavu nastave, tako što im ne produžavaju ugovore. Ministar prosvete sledeći ponedeljak vidi kao normalan, čak i svečan i to bez uobičajenog štrajka 1. septembra. O novoj školskoj godini u Dnevniku na TV Nova razgovarali smo sa Dušanom Kokotom, predsednikom Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije.

Za manje od nedelju dana je prvi septembar, te gost Dnevnika pojašnjava hoće li on za nastavnike biti normalan i svečan.

„Uh! Po najmanje i normalan, a posebno i svečan, mislim da je čak i prilično nezgodan izbor reči u situaciji kada se učenici hapse, kada se prebijaju, kada živimo u jednom društvu u kom ne postoji ni elementarna sigurnost, da vi jedan početak školske godine nazivate svečanim, to je već malo degutantno“, kaže Kokot.

Kako je objektivno finansijska situacija provetnih radnika dogovorena još ranije, predsednikom Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije ističe da li će ipak biti protesta 1. septembra na ulicama.

„Kada govori ministar o tom ritualnom štrajku, valja napomenuti da su taj štrajk prvo vodile sindikalne organizacije sa kojima on ima potpuno dobru i izgrađenu komunikaciju, oni pregovaraju i kao što vidimo socijalni dijalog cveta i onda ne vidim razloga da do štrajka dođe. Ono do čega će sigurno doći je jedna pobuna koja će polako da tinja od septembra zbog velikog broja naših kolega koji su posle godina rada na određeno vreme ostali bez posla, zbog mnogo direktora koji su na bilo koji način bili podrška svojim kolegama, a koji su razrešeni prethodnih dana, do toga da se degradiraju prosvetni inspektori kao koleginica u Zrenjaninu koja je odbila da vrši tada kontrolu, na kraju je završiila na drugom radnom mestu. Mi sada trenutno prisustvujemo osveti i onaj nadimak koji je dobio ministar kada je postavljen, ministar osvete, sada pokušava da ga pravda i to je sada već jedan ozbiljan problem i prosveta će time morati da se nosi i bori kako zna i ume, naravno da bi nam pomoć društva i šira podrška bila od velikog značaja“, kaže Kokot.

Brojne škole dobile su nove direktore. Peta beogradska gimnazija ostala bez desetina nastavnika. Kokot analizira ko će da ih zameni, ako ionako imamo manjak kvalifikovanog kadra i da određene predmete nema više ko da predaje.

„Da, imamo krizu sa kadrovima, a kako možemo da konstatujemo ima toliki broj profesora koji su na određeno vreme angažovani, a kako je moguće da jedno društvo koje ima kriz kadrova ima toliki broj ljudi na određeno vreme. Pazite, u Petroj beogradskoj gimnaziji preko 30 ljudi i mi sad već imamo jedan ozbiljan problem i to ne samo strukture kadrova, zapravo ozbiljni su problemi i ja ne znam kako ministarstvo na ovaj način pokušava da rešava te probleme, tako što će ljude koji su tu godinama da izbaci na ulicu. Njih nema definitvno ko stručan da zameni i to je potpuno jasno i onda se postavlja pitanje kako to vlast zamišlja da izgelda budućnost obrazovanja, da li je to upravo ono da javna škola treba da prestane da postoji, da treba da je uništimo do kraja da bi sutra nikle neke privatne škole da bi neki ljudi koji su jedva završili svoje škole sutradan posedovali tri elitne. To se dešava trenutno i zato se prosvetni radnici bune protiv sistema i društva u kome trenutno živimo, zato su i ti naši zahtevi i ta naša borba koja je vođena, a priznaćete da smo bili poprilično usamljeni na početku ove pobune u februaru, martu, aprilu mesecu, ona je društvena, nije esnafska i zato mi očekujemo mnogo veću podršku i uključenost javnosti. Mi sada ne vodimo bitke sami za sebe“, kaže Kokot.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

PROČITAJTE JOŠ:

BONUS VIDEO – Selektivna odmazda nad prosvetarima: Ministar prosvete krenuo sa brutalnim kažnjavanjem nastavnika

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar