Oglas

Dometi studentske borbe - zašto Evropa žmuri na dešavanja u Srbiji? - Dragoljub Popović

autor:
08. apr. 2025. 12:41

Dok jedan deo studenata pešači, 80 budućih akademaca nastavlja put dug 1300 kilometara do Strazbura i to na biciklima. Poneli su i pismo u kojem evropskim institucijama objašnjavju šta se dešavalo poslednjih meseci tokom njihove borbe za vladavinu prava u Srbiji, ali i podsećaju na svoje zahteve. Kakvi su dometi studentske misije, ima li ko da ih čuje, a ko da odgovori na njihova pitanja? Zašto Evropa žmuri na dešavanja u Srbiji? To u jutarnjem programu "Probudi se" pitamo bivšeg sudiju Evropskog suda za ljudska prava Dragoljuba Popovića.

Oglas

On priznaje da li ga je iznenadio ovaj studentski potez, pošto su uradili nešto što do sada niko nije i dodaje kako mu izgleda ova njihova misija.

Popović komentariše kakve domete može da ima ova studentska borba. Do sada se činilo da je Evropa gluva i nema na dešavanja u Srbiji, te on komentariše ima li ko da ih čuje i odgovori na njihova pitanja.

Prolećno zasedanje Parlamentarne skupštine Saveta Evrope biće fokusirano na Gruziju, Tursku, Ukrajinu i Srbiju, navodi u najavi ovog zasedanja koje će se održati od 7. do 11. aprila. Zatražena je i debata o protestima u Srbiji i situaciji na Zapadnom Balkanu.

"Studenti će posetiti sud ali ne mogu im se obratiti, Skupština Saveta Evrope i Evropski parlament mogu", kaže Popović.

Studenti su sa sobom poneli i pismo u kome objašnjavaju šta se sve događalo od 1. novembra kada je pala nadstrešnica, o pritiscima i napadima na studente, o njihovoj borbi za vladavinu prava, o nefunkcionisanju insitucija. Bivši sudija analizira da li će evropske institucije na pravi način protumačiti zahteve koji su zapravo sve ono što su osnovne vrednosti Evorpske unije.

Vlast u Srbiji pozvala je službe rusku i američku bezbednosnu službu FSB i FBI da urade „transparentnu istragu“ koja bi utvrdila da li je zvučni top upotrebljen ili ne. Popović daje svoj sud zbog čega vlast zove strane službe i da li to znači da nema poverenja u domaće.

"Strane službe nikako da dođu, da pustimo naše službe da istraže 15. mart", kaže Popović.

Postavalja se pitanje zbog čega se nisu obratili evropskim institucijama. Evropski sud za ljudska prava je 24. marta od Srbije tražio da se izjasni o tome da li su na protestu u Beogradu 15. marta korišćena nedozvoljena sredstva protiv demonstranata, Popović analizira koji je pravni osnov za navodno korišćenje takve vrste oružja i koje su mere zaštite od arbitrarne upotrebe takvih sredstava.

Studenti 2.0 su se takođe obratili pismom sudu u Strazburu gde se žale da im je uskraćeno pravo na obrazovanje i da im studenti u blokadi ne dozvoljavaju da studiraju. Ne spominju ni tragediju u Novom Sadu, ni institiucije, ni vladavinu prava, te bivši sudija otrkiva kakve rekacije u Strazburu očekujete povodom tog pisma.

Popović analizira i da li to ćutanje Evrope zapravo znači da se stavila na jednu stranu - stranu vlasti u Srbiji i koji su to istinski interesi Evropske Unije i Komisije u Srbiji. On dodaje i pta bi bio jasan signal da se Evropska unija probudila.

Vlast stalno u prvi plan ističe kako studentski protesti usporavaju Srbiju i njen razvoj, te gost "Probudi se" priznaje da li mu se čini da su studenti za pet meseci uradili više na približavanju Srbije Evropskoj uniji nego akutelna vlast za poslednjih 12 godine.

Sastanci, a potom saopštenja evropskih zvaničnika posle susreta sa Vučićem imali su negativan odjek i u delu domaće i u delu evorpske javnosti. Kasnije je evropska komesarka za proširenje Marta Kos za medija objašnjavala da je Vučiću jasno stavila do znanja da to što zahtevaju demonstranti i studenti je isto ono što traži Evropska komisija od Srbije. Popović daje svoj sud zbog čega se te poruke šalju sa zakašnjenjem i gotovo sramežljivo.

Tridesetak poslanika EP, od ukupno 751 evroposlanika, napisalo je pismo Urusli Fon Der Lajen tražeći da se na sastaje sa Vučićem, ali se sastanak ipak dogodio. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je posle sastanka saopštila da je susret sa Vučićem bio konstruktivan. Sastanak je usledio samo nekoliko dana posle prelomnog protesta u Beogradu.

Planirano je da studenti o svojoj borbi razgovaraju i sa Evropskim sudom za ljudska prava. Evropski sud ne može da im pomogne mnogo u smislu pokretanja postupka jer na domaćem terenu nisu iscrpeli sve opcije, ali Popović dodaje šta taj susret može da donese i da li je reč više o simboličkom ili mozemo da govorimo i o suštinskom rešenju problema i podršci.

"Nije loše što su se obratili nekome u Strazburu, ostaviće utisak o podeli u našem društvu", kaže Popović.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

BONUS VIDEO: Svi izazovi puta do Strazbura







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare