Oglas

Dijaspora uz studente: Evo kako Frankfurt pumpa zajedno sa građanima Srbije

autor:
22. apr. 2025. 12:09

Studenti su se autobusima vraćali iz Strazbura, ali dok su na biciklima išli do tamo nailazili su na srdačnu dobrodošlicu u svim mestima, pa i u nekoliko gradova Nemačke. Onima koji su imali priliku da ih pozdrave, pomalo su zavideli ljudi poreklom iz Srbije koji žive u Frankfurtu. Taj veliki grad nije bio na trasi studentske biciklističke kolone, ali je od početka protesta u Srbiji na mapi gradova u kojima dijaspora održava proteste podrške studentima u Srbiji. Sa četom malom, ali odabranom koja proteste organizuje u Frankfurtu je razgovarao naš Željko Veljković, reporter Dnevnika na TV Nova.

Oglas

Frankfurt na Majni, finansijski centar Nemačke, evropski Njujork sa neboderima zbog kojih se deo grada kolokvijalno zove Majnhetn. Sedište evropske finansijske moći, jer u njemu se nalazi Evropska centralna banka, mesto na kojem se nalazi jedna od najvažnijih berzi na svetu, grad koji je dom za oko deset hiljada ljudi poreklom iz Srbije.Jedan od mnogih gradova van Srbije u kojima se organizuju protesti podrške studentima u Srbiji, ali i grad u kojem ima oni koji podržavaju režim u zemlji iz koje su otišli.

Tako su se franfurtski protesti proslavili i u Srbiji. A za Srbiju sa Majne jedno srce.

"Ovde su posetioci koji su došli ovde da ostave neke poruke za studente. Neke od njih su: pumpaj, uz vas do kraja, kraj je kad studenti kažu da je kraj. Gde ide to srce dalje? Ide za Novi Sad", rekla je Ivona Basara, organizatorka protesta u Frankfurtu.

Ivona je jedna od onih koji stoje iza organizacije protesta u Franfurtu koji će se nastaviti posle Uskrsa.

"U početku je bilo veoma zahtevno, ja nisam poznavala dosta ljudi koji su ovde u Franfurtu i koji žele da pruže podršku studentima pa smo preko tih druđtvenih mreža, grupa, došli u kontakt i sad naša mala grupa ima skoro 6-7 članova i svako ima svoju ulogu u organizaciji. Moja je prvenstveno da se protest prijavi i prijava policiji", kaže Basara.

U malom timu mladih ljudi, Srđan je skoro pa oficir za vezu sa Konzulatom Srbije u Frankfurtu.

"U Konzulatu, pa posle mog poziva i neke moje ideje da probudim taj Konzulat i da vidim tu njihovu reakciju, pozvao sam ih telefonom i čovek je prvo jedno petaestak sekundi bio prvo zbunjen, da bi na kraju onako jednim otužnim glasom rekao: ne. A šta je bilo pitanje? Da li pumpate?", kaže Srđan Mitić, organizator protesta u Frankfurtu.

Ali pumpaju mladi poput Mateje koji veruje da je njegova generacija ta koja će promeniti Srbiju.

"Mi menjamo i meni je mnogo žao što ja nisam dole. Ja znam da bih sigurno bio na svim događanima koja se dešavaju, u Nišu, u Kragujevcu i na Autokomandi kad je bilo i u Beogradu petnaestog. Da ne pričam o svim marševima i tako dalje. Ali ja sam nekako sebi zacrtao cilj da, kad sam već otišao u inostranstvo da se i školujem ovde, pa da toj Srbiji nešto i vratim. Pošto osećam da sam joj nešto i dužan jelte, bilo je puno ljudi koji su se školovali u inostranstvu kroz našu istoriju pa su je menjali na pozitivno tako da to je i moj neki cilj i to je žrtva koju podnosim", ističe Mateja Bošković, organizator protesta u Frankfurtu.

Motivi im slični, da zemlja iz koje su otišli bude uređena potput one u kojoj žive ili možda da se vrati sebi i evropskim vrednostima kojima prirodno pripada.

"Šta nas motiviše? Pa motiviše nas ti studenti koji su posle dugo godina probudili nešto što je spavalo u srpskom narodu, a to je empatija, to je ta neka solidarnost i po mom mišljenju rade pravu stvar posle dugo godina", kaže Mitić.

"Meni je to probudilo neku nadu da će doći konačno neko bolje vreme za srpsko društvo posle ovih 13 godina koje su iza nas i nekako ta mladost i hrabrost i mislim da su u ljudima probudili tu neku nadu da se bore dalje da se oslobode tog straha koji smo imali godinama", smatra Basara.

"U kakvu bih se Srbiju vratio? Pa vratio bih se u Srbiju koja treba da bude, jednu pravnu državu gde svako će da odgovara za nešto što je uradio loše, gde će ljudi normalno da žive od svog posla, gde će se znati neki sistem vrednosti koji je u zadnjih 30 godina nestao", priznaje Mitić.

Nestali su u tim godinama sa spiska stanovnika Srbije i mnogi koji su se iz nje iselili, ali među njima je izgleda još dosta onih koji od Srbije nisu digli ruke.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare