Čovečanstvo je ove godine već - 24. jula potrošilo sve prirodne resurse koje ova naša planeta može da obnovi do kraja godine. To znači da ostatak 2025. godine živimo u ekološkom dugu. Mi u Srbiji, tako živimo još od 8. maja. Zvuči poražavajuće, zar ne? Koliko će da nas košta i ovaj kredit - takozvani ekološki pitamo Milenka Jovanovića, člana Stručnog saveta Nacionalne ekološke asocijacije.
„1. avgusta, svet je potrošio resurse za 2024. godinu, 2023. godine dan kasnije- 2. avgusta, a Srbija ove godine 2 nedelje pre, nego prošle godine.“
Jovanović ističe da kada čujemo ove prognoze, da li treba da se uplašimo i pojašnjava koje su to složene analize i kapaciteti obnovljivih resursa, šta smo konkretno potrošili na svetskom nivou, kao i koje su zemlje najugroženije.
Ono što sigurno najviše interesuje naše građane je situacija u Srbiji, te Jovanovič objašnjava kakvi su naši resursi i da li smo ih potrošili.
Vazduh i njegov kvalitet poslednjih godina je tema broj jedan, te ekolog navodi kakav je zapravo danas njegov kvalitet, jer se čini da na tu temu razmišljamo uglavom kada dodje hladno vreme.
Zakon o zaštiti vazduha je usvojen u junu ove godine, Jovanović analizira da li je i šta novo doneo.
Ovog leta beležimo veliki broj požara širom Srbije, deponije gore čini se više nego ikada, Jovanović navodi šta je sve ispušteno u vazduh.
U jednom od intervjua je istakao: „Kako je vlast imala sve podatke i instrumente da se stanje poboljša, ali je umesto toga prekomerno zagađenje postalo normalno, a ugroženo zdravlje građana stavljeno je udrugi plan.“ Sada pojašnajva jakvim podacima raspolaže danas i da li su još neki prirodni resursi Srbije na izmaku.
Pojam kao što je „kapacitet planete“ mnogi možda prvi put čuju i ne pitaju se da se takve stvari ne podrazumevaju. Član Stručnog saveta Nacionalne ekološke asocijacije pojašnjava da li je mišljenja da bi više pažnje i konkretnih koraka trebalo preduzeti, dok istraživanje govori, da je Srbija još 8 maja potrošila svoje resurse.
Tokom poslednjih decenija, datum ekološkog duga pomera se iz godine u godinu unazad. Dok je u 1970-im godinama planeta ulazila u ekološki dug tek krajem godine, danas je ta granica pomerena već u prvih sedam do osam meseci. Srbija i zemlje regiona ulaze u ekološki dug znatno ranije od svetskog proseka. Tako su Crna Gora i Hrvatska iscrpeli svoje godišnje kapacitete već u aprilu, Srbija 8. maja, a Bosna i Hercegovina devet dana kasnije, 17. maja.
Za kraj gost „Među nama“ upozorava kako sačuvati resurse za buduće generacije, postoji li neki plan ili strategija.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO – Milenko Jovanović i Slobodan Milanović: Požari bukte Srbijom – šta je prevencija