Oglas

Bojkot trgovinskih lanaca sa ili bez očekivanih rezultata? - Mahmud Bušatlija i Jovan Ristić

autor:
20. feb. 2025. 22:56

Pojam bojkote je zahvaljujući onima koji se bave pravima potrošača, odnedavno smešten i u domen svakodnevne ekonomije svih nas, u kontekst odlaska u kupovinu u neki od najvećih marketa. Da li je prvo poziv na jednodnevni, pa onda i petodnevni bojkot pokazao kapacitet da se pruži nekakav građanski otpor previsokim cenama najosnovnijih namirnica? To je prvo pitanje, a drugo je naravno - da li se tako gađa suština i nešto postiže i menja na duže staze - s obzirom da bi akcija iz drugog ugla mogla da se proširi i na bojkot benzinskih pumpi - već sutra? O svemu tome danas u emisiji "Među nama" govore Mahmud Bušatlija, ekonomista i Jovan Ristić iz Udruženja "Efektiva".

Oglas

Prva bojkot akcija bila je 31. januara i brojke kao epilog znamo - a to je minus od nekih 400 miliona dinara za pet trgovinskih lanaca u odnosu na dan pre bojkota. Ristić otkriva da li su stigle brojke za drugu akciju od 10. do 14. februara i šta se zna za sada. On komentariše da li je bojkot uspeo ili ne.

Bušatlija otkriva kako gleda kao građanin, a kako kao ekonomista na ovakvu vrstu "otpora" previsokim cenama u najvećim marketima i da li se preklapaju razmišljanja kroz te dve uloge. Ako se bojkotom "kažnjavaju" određeni ili najveći lanci - a taj novac odlazi tih dana na stranu drugih trgovaca i manjih prodavnica, koje nisu jeftinije od ovih prvih i na kraju kroz PDV završavaju u budžetu, Bušatlije objašanjava da li to znači da državu ovakve akcije ne tangiraju i mogu li se onda obuzdati ovi lanci koji su na udaru, dakle da li oni sami mogu spustiti cene, bez odobrenja države.

U našem komšiluku takođe postoje slične akcije - uz jednu razliku - premijer Hrvatske je recimo podržao bojkot, premijer Crne Gore takođe - ovde smo imali neke naznake tog tipa. Setimo se da je Miloš Vučević rekao u oktobru prošle godine da država nije kriva za visoke cene životnih namirnica i da trgovci treba da se urazume, jer nije u redu da "skidaju kožu s leđa građanima" I? Ništa? Ristić analizira koliko država zapravo nije kriva.

Zanimljivo je što su cene nakon ovih akcija ostale iste, a možda i veće - a da smo u talasima videli nekakve popuste, te član Efektive komentariše kako se uz takav pristup spuštaju cene na duže staze.

Ako smo imali informacije u oktobru da Komisija za zaštitu konkurencije pokreće postupak protiv četiri trgovinska lanca u Srbiji zbog "osnovane pretpostavke" da su dogovarali cene prehrambenih proizvoda, ekonomista objašnjava što ne znamo za epilog i ko sve odlučuje u tom lancu formiranja cena proizvoda - da ne kažemo ko se kako ugrađuje kroz diktiranje ovako visokih cena osnovnih proizvoda.

Za sutra se najavljuje i akcija tj bojkot benzinskih pumpi takođe zbog previsokih cena. Koren tog problema su akcize koje čine 50% maloprodajne cene goriva, Bušaztlija komentariše da li će  tu bojkot može imati veći odjek, ako se bude dogodio naravno.

Ristić otkriva kako i kada počinje sledeća akcija, to će biti bojkot jednog po jednog trgovinskog lanca.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

BONUS VIDEO: Nakon trgovinskih lanaca, jednodnevni bojkot pumpi?







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare