Oglas

Badnje veče u "Među nama": Šta (ne)znamo o Božiću

autor:
07. jan. 2022. 00:02
>
07. jan. 2022. 00:03

Izgovaramo reči "Mir Božiji, Hristos se rodi" i idemo u susret najradosnijem hrišćanskom prazniku, a možda je vreme da malo zastanemo i zapitamo se: Da li znamo suštinu onoga što obeležavamo? Znamo li da probudimo i sreću i skromnost i dobrotu koji nam, čini se, poprilično nedostaju? O ovim pitanjima razgovarali smo ove Badnje večeri u emisiji "Među nama" sa sveštenikom Gligorijem Markovićem i socijologom Ratkom Božovićem.

Oglas

Upitan da li je Božić trenutak kada se sreću te ljudske vrednosti koje su univerzalne, kada pričamo o potrebi za mirom u duši, za dobrotom i za skromnošću, socijolog Ratko Božović kaže da je Božić upravo jedan takav dan."Božić jeste takav dan i zato je važno da ga zabeležimo, da ga usisamo u svoju duševnost i moralnost jer mi se čini da ono što je izvan ovog praznika u velikoj meri demantuje ono što je suština ovog praznika", kazao je Božović za emisiju "Među nama"."Govorimo o nečemu što je pročišćenje. Mi od 1990-ih godina manje više imamo jedan povratak religijskog načina mišljenja i religijskog života. Do tada smo imali jednu poziciju diskontinuiteta - jedne strahovlade komunističke koja je prekrila vezu sa onim što je slavlje i što je religija konačno", dodaje Božović.Kako kaže, njemu se čini da mi zbog toga sada imamo jednu "versku nepismenost"."To je veliki problem kada konačno ulazimo u prostor jedne promene ili povratka, povratka Božića, povratka Uskrsa, povratka slavljenja i na neki način povratka nas samih u ono u čemu nismo bili, a čini mi se da mi nismo bili u ovome što se sada dešava - što je jedna, ja bih rekao, tačka samoodređenja u kojoj moramo konačno učiniti nešto drugačije u sebi samima i u odnosu na druge sa stanovišta ljubavi, tolerancije i razumevanja, ne samo sebe nego i drugih", objašnjava socijolog."Kad vidimo šta se dešava u političkom diskursu, negde mi se učini kao da smo mi više naučeni i podučeni da budemo u znaku netolerancije i mržnje i nerazumevanja, i sebe i drugih. Od ljubavi tu gotovo da nema ništa. Mi smo zato tu sad u poziciji jedne humanističke etike koja dolazi iz same religije. Ta nepismenost je, čini mi se, naše slavlje i naše razumevanje ovih praznika učinila pomalo defektnim sa stanovišta onog što je bilo u prošlosti", dodao je Božović.Sveštenik Gligorije Marković, na pitanje šta bi ovi dani trebalo da osveste u nama, odgovara:"Kada je hrišćanstvo u pitanju, ne postoji ni jedan poseban dan sem onoga kada Bog dolazi u svet, a zatim Vaskrsava i čoveka uznosi svim svojim životom i svojim Božansvtom u život sa Bogom".Prema njemu, svi ostali hrišćanski dani su "jedno putovanje koje započinje u večnosti i stiže u večnost"."Kada se čovek preda tom osećaju i tom načinu života, onda je nešto što stiže samo po sebi sve ono što mi mislimo da možemo sami da zadobijemo a ne možemo. Naš trud je svedočanstvo tog mesta na kome prebivamo a čija su imena: Mir, ljubav, spokoj, dobrota", kaže Marković.Celo gostovanje Gligorija Markovića i Ratka Božovića u "Među nama" možete pogledati ovde:

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=taneznamooboiugostigligorijemarkoviiratkoboovi-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="2947206"]Bonus video:Rođenje Hristovo, početak računanja nove ere

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=sortidanhristovogrodjenjads-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="2946262"]***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare