Oglas

21. mart je međunarodni dan šuma - koliko zaista brinemo o njima? - Dragana Arsić

autor:
21. mar. 2025. 11:39

Danas se obeležava Međunarodni dan šuma u cilju podizanja svesti o njihovom značaju i vrednosti. Srbija spada u srednje pošumljene zemlje sa oko 35 posto teritorije pokrivene šumama. Da li je ovo dovoljno za očuvanje biodiverziteta, zdravlja ljudi i ublažavanja klimatskih promena? Koliko zaista brinemo o šumama i iz kog razloga se one kod nas najviše krče? Ovo su neka od pitanja u jutarnjem programu "Probudi se" za Draganu Arsić, ekološku aktivistkinju iz Novog Sada.

Oglas

Za početak ona pojašnjava koji je novi nivo poljšumljenosti Srbije i da li je po njenom mišljenju taj nivo zadovoljavajući, kao i gde smo mi u odnosu na svetski prosek.

Različiti su podaci o šumovitosti Srbije, kreću se do 39 procenata, ali su procene da je realno 35 odsto. Prema podacima Uprave za šume pri Ministarstvu poljoprivrede u Srbiji je pod šumama 39 odsto teritorije, dok prema Republičkom zavodu za statistiku to je 29 procenata.

Prema statistici, više je šuma u privatnom vlasništvu nego u državnom. Osim pošumljenosti, važan podatak je kvalitet i struktura šuma, te Arsić otkriva kakva je situacija u Srbiji i kako naša država gazduje šumama.

#blockquote_0

Prema podacima Srbijašuma u privatnom vlasništvu je oko 58 odsto šuma, a u državnom 42 procenta.

Vojvodina je svega sedam posto pošumljena, to je delom jer ima mnogo poljoprivrednog zemljišta. Arsić zati pojašnjava koliko bi trebalo da bude procenat pošumljenosti Vojvodine i koje su to površine koje mogu da se pošumljavaju.

Pokret gorana Novog Sada smatra da bi na osnovu evropskog proseka, optimalna šumovitost Vojvodine trebalo da bude oko 14 odsto, dakle dva puta više nego danas.)

Nedavno je u autorskom tekstu navela da će seča šuma u Fruškoj gori biti intenzivna, te sad pojašnjava koji je razlog.

"Preko 60 procenata godišnjeg budžeta JP Nacionalni park Fruška gora čine prihodi od prodaje drvne mase, oko 30 procenata su naknade od korišćena javnog dobra, a ostatak dolazi prevashodno iz republičkog, a jedan manji deo i iz pokrajinskog budžeta", navodi Dragana Arsić u autorskom tekstu.

#blockquote_1

Za "Probudi se" ekološka aktiviskinja otkriva kakav je odnos u broju posečenih i posađenih stabala na Fruškoj gori. Šume se krče zbog poljoprivrednog, industrijsko ili građevinskog zemljišta, te Arsić apostrofira u kom slučaju najviše nestaju šume i šta je najveći problem, u kojoj meri je prisutna bespravna seča stabala, kao i da li je visina kazni jednaka stvarnoj vrednosti posečene šume.

Nacionalnom strategijom predviđeno je da do 2050 godine u Srbiji bude 42 procenta teritorije pod šumom, Arsić dodaje da li se krećemo ka tom cilju.

Međutim, i dalje nemamo Akcioni plan o šumama, a najavljen je još 2010. godine kada je usvojen Zakon o šumama.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

BONUS VIDEO: Danas obeležavamo Svetski dan šuma: Zagrli drvo - budi zdrav!







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare