bašta kafić
Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Pandemija je prisilila mnoge poslodavce da preispitaju način na koji njihovi zaposleni rade. Mnogi su odjednom shvatili da se dobar deo posla može odraditi i sa udaljenih lokacija, a da li ste se zapitali šta je sa vremenom koje trošimo na svoj posao?

Studija iz 2019. otkrila je da bi ljudi trebali da rade samo osam sati nedeljno da bi postigli psihološke koristi od rada.

Rezultati studije su objavljeni u časopisu „Social Science and Medicine“ pod naslovom „Kraća radna nedelja za sve: Koliko je plaćenog rada potrebno za mentalno zdravlje i dobrobit?“

Tvrdi se da je osmosatna radna nedelja dovoljna za postizanje „dobrobiti od zaposlenja“. Takođe, autori su objasnili da bi porast korišćenja uveštačke inteligencije mogao da rezultira „značajnim nedostatkom plaćenog rada“. Međutim, umesto da to dovede do gubitka posla, istraživači kažu da je potencijalna opcija uvođenje kraće radne nedelje.

U studiji su korišćeni podaci britanske longitudinalne studije, u kojoj je učestvovalo više od 80.000 ljudi.

Tim je proučio kako su promene u broju radnih sati kod ljudi uticale na njihovo mentalno zdravlje tokom vremena, pitajući se u kom se trenutku ono poboljšalo.

Pročitajte još:

„Ovo istraživanje je pokazalo da čak i mali broj radnih sati, između jednog i osam sati nedeljno, stvara značajne beneficije za mentalno zdravlje i dobrobit prethodno nezaposlenih ili ekonomski neaktivnih osoba“, napisali su.

„Podaci ukazuju na to da ne postoji jedinstveni optimalni broj radnih sati u kojima su dobrobit i mentalno zdravlje najviši, za većinu grupa radnika malo je razlika u blagostanju između najniže (jedan do osam sati) i najviše (44 do 48 sati) kategorije radnog vremena. Ova otkrića pružaju važne i pravovremene empirijske dokaze za buduće planiranje rada, politike kraće radne nedelje i imaju implikacije na buduće modele organizacije rada u društvu“, zaključuju autori, a prenosi LadBible.

„To je poput uzimanja vitamina C, svima nam treba određena doza, ali uzimanje više nego što je potrebno ne donosi nikakve dodatne zdravstvene dobrobiti, uzimanje prevelikih količina zapravo može imati štetan učinak“, kaže Daiga Kamerade, autorka studije i sociolog sa Univerziteta Salford u Engleskoj.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar