Saša Čađenović Foto: Printscreen YouTube/Vijesti Online

Uhapšeni specijalni državni tužilac iz Crne Gore Saša Čađenović, osim pripravničkog staža koji je odradio u vojnom pravosuđu, radni vek je proveo u tužilačkoj organizaciji, gde je za zamenika osnovnog tužioca izabran 2005. godine, a deceniju kasnije napredovao u Specijalno državno tužilaštvo.

Za vreme tužilačkog rada u ODT-u Podgorica još 2008. godine MANS ga je optuživao da je u postupku odlučivanja po krivičnoj prijavi u slučaju „Carine” zloupotrebio službeni položaj, te da je i pored elemenata štetnog ugovora, odbacio krivičnu prijavu protiv tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše. Tužilac je tada tvrdio da je za sklapanje prodaje opštinske parcele sve u redu, pozivajući se na nevažeću odluku. Ni tadašnja VDT Ranka Čarapić nije videla ništa sporno u poslu Mugoša – Carine, ali je tek 2011. godine Vrhovni sud poništio sklopljeni ugovor jer je posao urađen na ništavan način, prenose Vijesti.me.

Čađenović je u ODT-u dužio nekoliko predmeta u seriji pretnji i napada na novinarku Oliveru Lakić, a za vreme mandata zadužio je i predmet „crne trojke“ nakon što je 2013. godine Brajuško Brajušković javno izneo optužbe protiv policijskih funkcionera zbog prebijanja političkih neistomišljenika.

Iako su novinarka Lakić, a kasnije i Brajušković, ukazivali da iza napada, ali i nepočinstava „crnih trojki“, stoji dugogodišnji direktor Uprave policije Veselin Veljović – postupak protiv njega nikada nije pokrenut.

Čađenovićev prelazak iz Osnovnog državnog tužilaštva u novoformirani SDT pratile su burne reakcije javnosti jer je bila na snazi važeća dvogodišnja zabrana napredovanja u tužilačkoj organizaciji, koju mu je izrekla tadašnja Komisija za etički kodeks Tužilačkog saveta jer je protiv njega bio pokrenut disciplinski postupak zato što je bez dozvole preuzeo predmet od kolege u ODT-u Podgorica.

Čađenović je tada kažnjen, jer je mimo poslovnika o radu tužilaca uzeo predmet drugog zamenika tužioca i doneo odluku – što su u tužilaštvu cinili kao „kršenje poslovnika i samovolju“…

I pored toga, on se u junu 2015. godine prijavio na javni oglas, a potom u septembru 2015. godine je izabran u specijalni tim prvog crnogorskog glavnog specijalnog tužioca – Milivoja Katnića.

Dolaskom u SDT, Čađenović je odmah zadužio predmet „Telekom“ gde je podigao optužnicu samo protiv bivših direktora Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, bivših direktora Telekoma, a višegodišnji proces letos je u Višem sudu okončan oslobađajućom presudom. Upućeni tvrde da je Čađenović u tom predmetu samo nastavio farsu crnogorskog pravosuđa u tom predmetu koje je od 2007. pokušavalo da zataška postojanje korupcije na najvišem nivou uprkos dokazima američkih finansijskih institucija.

Čađenović je već naredne jeseni zadužio jedan od najvećih predmeta – „državni udar“, gde je sa GST-om Milivojem Katnićem dao nalog za hapšenje kriminalne grupe, na dan parlamentarnih izbora – 16. oktobra 2016. godine, zbog optužbi da su planirali politički prevrat u Crnoj Gori, otmicu i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, ali i upad u Skupštinu.

Predmet su obeležile brojne oštre osude dijela javnosti da je reč o montiranom političkom procesu, kontroverze oko svedoka-saradnika Saše Sinđelića, dokazno-materijalne nelogičnosti, a potom i maratonski sudski proces, koji je javno prenošen na televiziji.

Prvostepena presuda sudije Suzane Mugoše, koja je na zatvorske kazne osudila 14 državljana Rusije, Srbije i Crne Gore na ukupno 67 godina zatvora, među kojima i lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića, oborena je na Apelacionom sudu.

Na apelaciji je rečeno da su napravljene bitne povrede odredaba krivičnog postupka i naloženo je da se predmet vrati na ponovno suđenje pred potpuno novih sudskim većem, što je i učinjeno. Čađenović je bio prošle sedmice u sudnici Višeg suda gde mu je naloženo da dostavi izmenjenu optužnicu u „državnom udaru“.

GST je osim predmeta za terorizam u pokušaju sve značajnije predmete iz oblasti organizovanog kriminala prepustio Čađenoviću – tako da je godišnje imao na desetine predmeta kojima se, između ostalog, bavio sukobom „kavčana“ i „škaljaraca“ u jeku dugogodišnjeg rata najjačih kriminalnih organizacija u regionu.

Čađenović je upravo zbog rada po toj liniji rada na godišnjem nivou imao najveći broj predmeta u odnosu na 12 kolega u SDT-u koje je Katnić na javnim nastupima počesto nazivao – Spartanci.

PROČITAJTE JOŠ:

Specijalni tužilac je krajem avgusta 2016. godine „zaboravio“ da Kotoraninu Igoru Božoviću odredi pritvor, zbog čega se jedan od šefova „kavačke“ organizacije, nakon odslužene kazne domogao slobode uprkos brojnim optužbama SDT-a da je učestvovao u zločinima te kriminalne organizacije. Zbog te greške ili namere Čađenović nije odgovarao unutar tužilačke organizacije, niti je SDT odgovorio „Vijestima“ da li je Katnić zbog propusta pokrenuo disciplinski postupak protiv najbližeg saradnika…

Glavni specijalni tužilac se 28. januara 2017. godine, obratio Vladinoj Komisiji radi rešavanja stambenog pitanja specijalnog tužioca Čađenovića. Na zahtev GST-a, Čađenoviću je od Vladine komisije dodeljen stan od 89 m², a cena nekretnine umanjena je za 80 odsto na iznos od 15.326 evra, koju plaća u mesečnim ratama od 77,40 evra na 20 godina sa godišnjom kamatom od dva odsto.

Katnićev zamenik preuzeo je rukovođenje SDT-om kada je, 17. februara ove godine, novi saziv TS-a doneo odluku da mu konstatuje prekid mandata jer je stekao uslove za starosnu penziju.

TS je nakon toga objavio oglas za GST-a, a očekivano, Čađenović se prijavio na konkurs, a potom je 18. marta pred Tužilačkim savjetom poručio: „Ne bih želeo da govorim o rezultatima svog rada, mislim da su poznati, ali sami rezultati mi daju za pravo da mogu da cenim da ću funkciju GST obavljati savesno, časno, pošteno i profesionalno”…

BONUS VIDEO: Abazović pokazao fotografiju: Milo Đukanović sa „škaljarcima“

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar