Oglas

Fejsbuk i Instagram uskoro bez reklama? Pogledajte kakve planove Meta ima za Evropu, instagram i fejsbuk bez reklama u evropi
Foto.Adrian Langtry / Shutterstock Editorial / Profimedia, Shutterstock

Kraj lajkova i beskonačnog skrolovanja? Meta pred suđenjem koje bi moglo da promeni društvene mreže

18. avg. 2026. 14:12

Meta se suočava sa jednim od najvažnijih sudskih procesa u svojoj istoriji, koji bi mogao iz korena da promeni način na koji mladi koriste Instagram i Fejsbuk. Nakon nekoliko sudskih poraza zbog optužbi da njene platforme štetno utiču na decu i tinejdžere, kompaniju sada čeka suđenje pred porotom koje počinje u utorak i moglo bi da ima dalekosežne posledice po njeno poslovanje.

Oglas

Spor je pokrenut na osnovu tužbe koju je 2023. godine podnelo 30 američkih saveznih država, među kojima su Kalifornija i Njujork. One optužuju Metu za višestruko kršenje saveznih i državnih zakona o zaštiti privatnosti dece.

Ulog je ogroman. Države od Mete traže odštetu koja bi mogla da premaši bilion dolara, ali novac nije jedino što je na kocki. Tužioci zahtevaju i velike promene u načinu na koji funkcionišu Instagram i Fejsbuk, uključujući ukidanje prikaza broja lajkova i beskonačnog skrolovanja sadržaja, piše BBC.

Ako Meta izgubi spor ovih razmera, način na koji deca i tinejdžeri koriste neke od najpopularnijih društvenih mreža na svetu mogao bi značajno da se promeni.

Šta države traže od Mete?

Zahtevi tužilaca ne završavaju se na lajkovima i beskonačnom skrolovanju.

Od Mete se traži da uvede roditeljsku verifikaciju za tinejdžere, promeni algoritme za preporučivanje sadržaja koje tužioci opisuju kao mehanizme koji „manipulišu dopaminom“ i ukloni veliki broj filtera koji menjaju fizički izgled korisnika na fotografijama.

Traži se i ukidanje automatskog puštanja video-snimaka, zabrana pravljenja više naloga, kao i ukidanje sadržaja koji nestaje nakon određenog vremena, poput Instagram storija.

Reč je o funkcijama koje danas predstavljaju sastavni deo iskustva korišćenja Instagrama i Fejsbuka. Međutim, države tvrde da su upravo ti mehanizmi osmišljeni tako da korisnike, uključujući decu i tinejdžere, što češće vraćaju na aplikacije i zadržavaju ih na njima što duže.

U tužbi se navodi i da Meta mladima otežava da smanje vreme provedeno na društvenim mrežama, između ostalog čestim obaveštenjima koja ih podstiču da ponovo otvore aplikaciju.

Tužioci tvrde da je Meta svesno „iskorišćavala“ mlade korisnike kako bi ih vezala za svoje platforme, povećala broj korisnika i dodatno razvila poslovanje. Tržišna vrednost kompanije danas iznosi oko 1,5 biliona dolara.

Meta odbacuje optužbe.

„Snažno se protivimo ovim navodima i uvereni smo da će dokazi pokazati našu dugogodišnju posvećenost pružanju podrške mladima“, saopštila je portparolka kompanije.

O slučaju će odlučivati Ivon Gonzales Rodžers, glavna savezna sudija u Kaliforniji, poznata po vođenju velikih i medijski praćenih sporova. Ona je, između ostalog, sudila i u slučaju Ilona Maska protiv Sema Altmana, a tokom gotovo dve decenije izgradila je reputaciju direktne i veoma temeljne sudije.

Meta već kažnjena sa 942 miliona dolara

Novi spor dolazi nakon velikog sudskog poraza Mete u Novom Meksiku, gde je kompanija kažnjena sa ukupno 942 miliona dolara.

Sudija Brajan Bidšid naložio je kompaniji i niz promena na Instagramu i Fejsbuku koje su veoma slične onima koje sada zahtevaju ostale američke savezne države.

Među njima je ukidanje prikaza broja lajkova korisnicima mlađim od 18 godina, zabrana tinejdžerima da preko platformi šalju ili primaju sadržaj sa golotinjom, kao i ograničavanje „push“ obaveštenja na određene periode tokom dana.

Sudija je otišao i korak dalje i Metu proglasio „javnom smetnjom“, uporedivši posledice njenog poslovanja sa fabrikom koja zagađuje vazduh i tako nanosi štetu čitavoj zajednici.

Meta je najavila da će se žaliti na presudu.

Odluka iz Novog Meksika za sada se odnosi samo na tu saveznu državu. Međutim, ukoliko 30 država dobije novi spor protiv Mete, kompanija bi gotovo sigurno bila primorana da uvede promene širom Sjedinjenih Američkih Država.

To je posebno značajno jer države koje učestvuju u tužbi predstavljaju gotovo dve trećine ukupnog stanovništva SAD.

Mark Zakerberg ispred suda
Mark Zakerberg ispred suda / Wally SKALIJ / Getty images / Profimedia

Zašto su lajkovi postali problem?

Jedna od najvećih promena mogla bi da bude ukidanje prikaza broja lajkova mlađim korisnicima.

Lajkovi su deo Fejsbuka još od njegovih ranih godina, a danas predstavljaju jedan od osnovnih načina komunikacije na gotovo svim društvenim mrežama. Korisnici njima reaguju na fotografije, video-snimke i druge objave, ali se broj lajkova istovremeno pretvorio i u svojevrsno merilo popularnosti.

Upravo zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju da takvi pokazatelji mogu negativno da utiču na mlade, podstičući potrebu za potvrdom drugih, osećaj odbačenosti i nezadovoljstvo sobom.

O tome je pred sudom govorila i Kejli, mlada žena koja je početkom ove godine dobila spor protiv Mete.

Ona je ispričala da je kao dete napravila desetine naloga na Jutjubu i Instagramu, koje je zatim koristila kako bi lajkovala sopstvene objave. Nadala se da će tako privući pažnju drugih korisnika, ali i dobiti osećaj potvrde i lične vrednosti.

Imala je samo devet godina.

Kejli je svedočila da se već tada osećala depresivno, a depresija joj je dijagnostikovana godinu dana kasnije, kada je imala deset godina.

Istraživanja poslednjih godina ukazuju na to da pokazatelji popularnosti na društvenim mrežama, među kojima je i broj lajkova, kod tinejdžera mogu da pojačaju osećaj odbačenosti i simptome depresije.

I Metina istraživanja ukazivala na problem

Posebno važan deo tužbe odnosi se na interna dokumenta same Mete. Kompanija je tokom postupka, kako navodi, predala više od dva miliona dokumenata.

Advokati američkih saveznih država pozvali su se na Metina interna istraživanja koja su pokazala da broj lajkova podstiče takozvano „društveno poređenje“ – situaciju u kojoj ljudi sopstvenu vrednost procenjuju poredeći sebe sa drugima koje vide na društvenim mrežama.

Prema tim istraživanjima, društveno poređenje koje podstiče Instagram povezano je sa većom usamljenošću, lošijom slikom o sopstvenom telu i negativnim raspoloženjem.

Sudija Bidšid je u presudi protiv Mete ocenio da je način na koji su njene platforme funkcionisale tokom više od jedne decenije doprineo rastućoj „krizi mentalnog zdravlja mladih“ u Novom Meksiku i drugim delovima zemlje.

Ta presuda bila je posebno značajna jer je prvi put jedna kompanija koja upravlja društvenim mrežama proglašena „javnom smetnjom“.

Sada će predstavnici još 30 američkih saveznih država pokušati da ubede sudiju Ivon Gonzales Rodžers da dođe do sličnog zaključka.

Ako u tome uspeju, posledice bi mogle da budu mnogo veće od još jedne visoke novčane kazne. Neke od funkcija koje su godinama definisale Instagram i Fejsbuk – od lajkova i storija do beskonačnog skrolovanja i automatskog puštanja video-snimaka – mogle bi da budu ograničene ili potpuno ukinute za mlađe korisnike.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare