Foto:Olga MALTSEVA / AFP / Profimedia; shutterstock

Ograničenje cene ruske nafte na 60 dolara po barelu neće momentalno naštetiti ruskoj ekonomiji, ali će dati zapadnim zemljama prostora da analiziraju učinkovitost sprovođenja ograničenja. Države članice EU, grupa G7 i Australija postavile su gornju cenu ruske sirove nafte, kojom trguju firme koje isporučuju naftu morem u treće zemlje, na 60 dolara po barelu.

Cilj je podstaknuti protok ruske nafte na globalna tržišta, posebno u one zemlje koje su već osetile znatna povećanja energenata pa reducirati Rusiji prihode za ratovanje. Reč je o potezu za koji pojedini analitičari smatraju da neće preterano naštetiti ruskoj ekonomiji.

„Ograničenje od 60 dolara neće imati veliki uticaj na ruske financije. To će gotovo proći nezapaženo“, rekla je za AP Simone Tagliapietra, stručnjak za energetsku politiku u briselskom „Bruegelu“. Rusija, naime, već prodaje naftu po sličnim cenama na azijskim tržištima. Veliki kupci, poput Kine i Indije, licitiraju za rusku sirovu naftu Urals, za oko 25 dolara niže cene od onih nafte Brent koja se crpi iz Severnog mora, prenosi Jutarnji list.

Vladimir Putin, gas, benzin, benzinska stanica, pumpa, nafta, Ukrajina, Rusija
Foto: EPA-EFE/ALEXEI NIKOLSKY / SPUTNIK / KREMLIN/Peter Kovalev / TASS / lex van lieshout fotografie / AFP / Dimitar DILKOFF / AFP / Profimedia

Od ponedeljka će biti zabranjen pomorski uvoz ruske nafte u EU, kao i evropske usluge osiguranja i prevoza brodova koji prevoze rusku naftu bilo gde u svetu. Budući da je većina svetskih usluga pomorskog prevoza u Evropi, zabrana će vrediti za gotovo sve tankere široms sveta. Sankcije EU izuzimaju uvoz isporučen preko ruskog naftovoda Družba u određene zemlje u srednjoj Evropi bez izlaza na more, što je ustupak Mađarskoj i Putinovom savezniku Viktoru Orbanu.

Prošle nedelje je Rusija predstavila novu uredbu u kojoj navodi da neće prodavati naftu onim zemljama koje učestvuju u ograničenju i neće potpisivati ugovore koji spominju ograničenje cena ili ih se pridržavaju. Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da je limitiranje cena „opasan i nelegitiman instrument“.

Rusija bi mogla prodavati naftu na crnom tržištu koristeći tankere „tamne flote“ s nepoznatim vlasništvom, kao što su to učinili Venecuela i Iran. Nafta bi se mogla prebacivati s jednog broda na drugi i mešati s naftom sličnog kvaliteta kako bi se prikrilo njeno poreklo.

Rusija je ove godine nabavila 100 tankera kao odgovor na naftne sankcije koje je Moskvi nametnuo Zapad, izveštava Fajnenšel tajms. Kremlj koristi dodatne tankere kako bi izbegao probleme s ograničenjima u isporuci nafte, a tvrtka za energetsko savetovanje Ristad tvrdi da su ove godine kupljena 103 tankera. Navodno je reč o brodovima starima između 12 i 15 godina i predstavljaju rusku „flotu u senci“.

PROČITAJTE JOŠ:

Oko 2,4 miliona barela ruske nafte koje su dnevno ulazile u EU moraće da pronađe nova odredišta, a azijska tržišta verovatno neće sve preuzeti. Vodeći trgovac naftom Vitol predvidio je da bi izvoz ruske nafte mogao pasti do milion barela dnevno. Analitičari Bernstein Reserča procenjuju da bi cene nafte sledeće godine mogle skočiti na 120 dolara po barelu.

Rusiji su potrebni prihodi, posebno tokom 2023. godine kad će se suočiti s prekidom mobilizacije, proračunskim rezovima i zaduživanjem države. Rusija dobiva oko 30 odsto svog ukupnog saveznog proračuna od prihoda od nafte i gasa pa će ograničenja barem delimično naškoditi Putinovom ratu protiv Ukrajine.

Evropska unija u početku je raspravljala o ograničenju cene ruske nafte između 65 i 70 dolara po barelu, a Poljska i Baltičke zemlje htele su gornju granicu od 20 do 40 dolara. Kompromis je na kraju određen na 60 dolara, kako bi Vašington i Brisel dobili na vremenu. Ako su cene postavljene previsoke, one će biti besmislene i postoji rizik da neće uticati na Rusiju. Ali ako su cene preniske, to bi moglo dovesti do smanjenja ponude ruske nafte na globalnom tržištu, što znači povećanje inflacije. Očekuje se da će EU i saveznici redovno procenjivati uticaj, ciljeve i posledice te po potrebi smanjivati ili povećavati ograničenja.

Najveći uticaj embarga EU možda će doći 5. februara, kada stupa na snagu evropska zabrana naftnih derivata. Evropa još ima mnogo automobila na dizel, a koriste ga i kamioni za prevoz robe i poljoprivredne mašine. Dok zabrana sirove nafte ima snažniji učinak zbog izvanteritorijalne prirode zabrane usluga koje koriste druge zemlje, zabrana naftnih derivata pokazaće koliko je uspešno Evropa pronašla zamenu za ruske prerađene naftne proizvode.

BONUS VIDEO: Odbrana Bahmuta

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar