Oglas

Studenti Filozofskog fakukteta u Niš
SASA DJORDJEVIC / BETAPHOTO

U ovim gradovima je vidljiva promena političkog raspoloženja: Slično bilo uoči petooktobarskih promena, ali uz jednu bitnu razliku

05. avg. 2026. 10:22

Beograd, Kragujevac, Niš, Novi Sad i Novi Pazar uz veće gradove Zapadne i Centralne Srbije predstavljaju svojevrsne pokazatelje promene raspoloženja građana i atmosfere u iščekivanju vanrednih izora koje vlast ne raspisuje već više do godinu dana. Sagovornici Nove kažu da se promene uvek vezuju najpre za velike gradove i univerzitetske centre, navodeći da je slična situacija bila i uoči petooktobarskih promena, ali uz jednu bitnu razliku.

Oglas

Od početka protesta posle pada novosadske nadstrešnice i pogibije 16 ljudi, studenti su iz korena promenili društvo u Srbiji, a jedan od najvidiljivijih pokazatelja je organizovanje masovinih okupljanja u gradovima i opštinama širom Srbije. Neretko su to bili prvi veliki protesti još od vremena petooktobarskih promena.


Proteste u većim gradovima, ali i manjim mestima pratila je policijska represija i pritvaranje građana, ali uprkos tome talas promene nije zaustavljen.


U međuvremenu se širio spisak "zabranjenih gradova", čiji su stanovnici u više navrata organizovali "tople dobrodošlice" predsedniku Srbije, Aleksandru Vučiću i najvišim funkcionerima Srpske napredne stranke, protestujući i protiv njihovih poseta.

Usledili su i lokalni izbori u više od 10 opština i gradova u Srbiji koji su znatno oslabili moć Srpske napredne stranke, menjajući stanje u lokalnim skupštinama gde je rastao broj odbornika u korist studenata i opozicije.

Odakle kreću promene?   

Politički analitičar Dejan Bursać kaže da su promene prvo vidljivije u velikim gradovima, gde postoji veći otpor autoritarnim režimima.

"To nije vezano samo za Srbiju. U velikim gradovima su bolje ekonomske prilike, pa ne zavisite od političke partije za posao. U velikim gradovima su mreže protoka liberalnije, postoji nešto malo nezavisnih medija, ljudi se informišu drugačije nego u ruralnim sredinama...U većim gradovima, Beogradu. Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Novom Pazaru, svuda gde su univerzitetski centri, tu tinjaju protesti. Veći gradovi po Vojvodini, Zapadnoj i Centralnoj Srbiji, možemo da pretpostavimo gde će Srpska napredna stranka imati problema", kaže Bursać.

Beograd 23. maj 2026. Protest Ti i ja, Slavija, jer studenti pobeđuju Pravni fakultet  Foto Vladislav Mitić Nova.rs
Protest Ti i ja, Slavija, jer studenti pobeđuju / Vladislav Mitić Nova.rs

Sagovornik Nove dodaje da u svim pomenutim gradovima postoji oragnizovana koncentracija protivnika režima.

"Bilo da je to to studentski pokret, udruženje građana, aktivisti, opozicione stranke...Oni u većim gradovima imaju strukturno prisustvo koje pomaže protivnicima režima, posebno kada dođe do izbora", zaključuje Bursać.

Situacija u kojoj se naša zemlja nalazi posle poslednje gotovo dve godine neretko se upoređuje sa petooktobarskim promenama i svrgavanjem Slobodana Milloševića sa vlasti.

I tada su talas promena najpre nagovestili gradovi unutrašnjosti Srbije.

Kako je bilo devedesetih   

Psiholog i nekadašnji potpredsednik Vlade Srbije, Žarko Korać kaže za Novu da je razlika danas u odnosu na situaciju devedesetih to što je opozicija pobedila na izborima u gradovima poput Beograda, Kragujevca, Niša, Novog Sada, čak i manjih mesta poput Pirota.

"Dobili smo sve velike gradove. Milošević nije hteo da prihvati i mi smo organizovali neprekidne demonstracije u Beogradu i drugim gradovima. Tada se videlo da su građani jako uporni", kaže Korać.

Korać kaže da se pre izbora 2000. godine videla promena raspoloženja.

Peti oktobar, 5. oktobar, profimedia-0022753744
Foto: DJORDJE KOJADINOVIC / AFP / Profimedia

"Trajalo je to skoro četiri godine dok se suštinski nije pokazalo kao rezultat na izborima. Po mom mišljenju, promena raspoloženja uvek počinje u velikim gradovima, zato što tamo ljudi nisu toliko izloženi pritisku vlasti. U maliim gradovima se ljudi poimenice i mnogo intimnije poznaju. Tamo je mnogo lakše ucenjivati ljude i maniupulisati njima", navodi Korać.

Predsednik Demokratske stranke, Srđan Milivojević kaže za Novu da kao i danas, i 2000. godine čitava Srbija pokazivala je da se raspoloženje promenilo.

"Međutim, nikada se u istoriji Srbije nije protestovalo u toliko gradova i opština, niti je u protestima učestvovalo toliko ljudi kao tokom poslednjih godinu dana. Ako su protesti 2000. najavljivali promenu vlasti, današnji pokazatelji neuporedivo su snažniji. Miloševića nisu pobedile političke kalkulacije ni vlast u pojedinim gradovima, već ujedinjavanje protiv režima i stvaranje referendumske atmosfere. Takva atmosfera danas već postoji: Srbija ili mafija. Svako ko želi normalan život i uređenu državu podržaće studentsku listu", navodi Milivojević.

Srđan Milivojević
Srđan Milivojević / S.S./ATAImages

Vučić na tu referendumsku atmosferu, smatra sagovornik Nove, odgovara pokušajem da napravi što više lista, čemu svedočimo poslednjih dana.

"Verujemo da će i oni koji danas, zbog pogrešnih kalkulacija, zagovaraju posebne kolone ubrzo razumeti da time ne ugrožavaju Vučića, već mu pomažu da politički preživi. Nema više nijednog sela, grada ili naseljenog mesta u Srbiji u kom Vučić ima većinu. Milošević je 2000. još uvek imao svoja uporišt", kaže Milivojević.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare