Petočlana komisija Visokog saveta tužilaštva (VST) usvojila je prigovor Posebnog javnog tužioca za visokotehnološki kriminal (VTK) Borisa Majlata i ukinula "obavezno uputstvo za rad", kojim je šef beogradskog VJT Nenad Stefanović pokušao da mu naredi da uhapsi lidera Pokreta "Srce" i penzionisanog generala Zdravka Ponoša - jer je objavama na društvenoj mreži X, o upotrebi zvučnog topa na protestu u Beogradu, širio paniku, saznaje "Nova".
U obrazloženju odluke komisije VST, u koju je „Nova“ imala uvid, navodi se da je Stefanović 26. marta, jedanaest dana nakon velikog protesta u Beogradu, mimo svojih zakonskih ovlašćenja, formirao predmet u Posebnom odeljenju za viskotehnološki kriminal (VTK) protiv Zdravka Ponoša, zbog njegovih tvrdnji na društvenim mrežama da je petnaestominutnu ćutnju na protestu, u Ulici kralja Milana i na Terazijama, prekinuo udar zvučnog topa.
Predmet je potom dostavio rukovodiocu VTK, tužiocu Borisu Majlatu, uz „obavezno uputstvo za rad“ kojim je nalagao da se Ponoš odmah „privede dežurnom tužiocu i procesuira zbog širenja panike preko društvenih mreža“.
Budući da Stefanović odbija da prihvati činjenicu i zakonski okvir da on kao glavni tužilac VJT nije nadređen i Posebnom tužiocu za visokotehnološki kriminal, te da zbog toga ne može niti da formira predmete u tom odeljenju, niti da izdaje naredbe i obavezna uputstva za rad, Komisija VST je, po ko zna koji put, sve to iznova morala da konstatuje i još jednom mu poruči da za dela iz oblasti VTK on jednostavno – nije nadležan.
No, krenimo redom.
Nakon što je pokušao da ostvari svoje pretnje iz večeri protesta, da će hapsiti sve „koji govore o zvučnom topu“, Stefanović je mimo zakona i svojih ovlašćenja, formirao predmet u slučaju Ponoš i dostavio ga, zajedno sa obaveznim uputstvom za rad, šefu Posebnog odeljenja za VTK Borisu Majlatu.
Sutradan, Majlat je uputio prigovor komisiji VST, kako na izdato uputstvo za rad, tako i na zakonitost u formiranju predmeta. U prigovoru je Majlat naveo da je Posebno odeljenje za VTK samo organizaciono deo beogradskog VJT, te da Stefanović kao glavni tužilac nije nadležan da njemu, koga imenuje i postavlja vrhovni tužilac, izdaje naredbe.
Podsetio je da je Posebno odeljenje za VTK nadležno za teritoriju cele Srbije i da unutar VJT u Beogradu ne uživa isti statsu kao na primer Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije, koje je opet, nadležno samo za Beograd, te da zbog toga i jeste pod upravom glavnog tužioca VJT.
Zbog različitih tumačenja zakona i pitanja nadležnosti, Stefanović je od početka svog mandata u sukobu sa rukovodiocima VTK, pa je tako, i sa Majlatovim prethodnikom Brankom Stamenkovićem često dolazio u konflikt istim povodom.
Komisija VST je sada još jednom zauzela stav da Stefanović nema pravo da izdaje naredbe Posebnom odeljnju za VTK, niti njegovom rukovodiocu, da je to odeljneje samo organizaciono deo VJT, odnosno da zbog svoje kompletne nadležnosti nije u istom statusu i položaju kao Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije.
Komisija je takođe podsetila Stefanovića, da kao glavni tužilac može da izda obavezno upustvo za rad postupajućim tužiocima, ali samo onda kad utvrdi da neko ne postupa ili odbija da postupa zakonito ili efikasno. Preciznije, obavezno upustvo ne može da se izda zajedno sa predmetom, već tek kad se utvrdi da postupanje tužioca nije zakonito ili efikasno.
Zanimljivo je da se u naredbi sa hapšenje Ponoša, Stefanović pozivao na „izveštaj MUP-a“ da ništa nije korišćeno u noći protesta, kao i na tvrdnje ministra zdravlja Zlatibora Lončara da se niko nije javljao u Urgentni centar nakon protesta i u toku naredne noći. Činjenica da je „neuspeli“ predmet formiran tek 26. marta, jedanaest dana nakon protesta, dodatno je problematična budući da je u međuvremenu dokazano da se veliki broj građana jeste javljao lekarima, kao i da su preko NVO već bili dostupne stotine medicinskih dokumentacija koje su svedočile op tegobama prisutnih.
Takođe, neubedljivi nastup ministra policije Ivice Dačića i demonstriranje rada uređaja LRAD koji je uslikan na vozilu Žandarmerije na dan protesta, dodatno su podgrejali sumnje, kako domaće, tako i svetske javnosti, da je korišćeno nedozvoljeno oružje.
Ni na jednu od tih činjenica, obmanu Zlatibora Lončara, kao ni na to da su pojam „zvučnog topa“ prvi javno izgovorili vlasnik „Informera“ i naprednjački advokat Vladimir Đukanović u televizijskom prenosu uživo, Stefanović i dalje nije reagovao. Prvo osnovno tužilaštvo je sa druge strane, po prognozi predsednika republike, posle 72 sata saopštilo da na osnovu izjava zvaničnika zaključuje da upotrebe zvučnog oružja nije bilo.
Ipak, u međuvremenu je doneta odluka da se saslušaju svi građani koji su prijavili zdravstvene tegobe, dok su studenti u blokadi postavili i peti zahtev – upravo u vezi sa istragom i objašnjenjem šta se desilo 15. marta na protestu u Beogradu, u 19 sati i 11 minuta.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare