Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Odlukom o novom zaduživanju za 23,5 milijardi dinara, kroz emitovanje korporativnih obveznica, "Telekom Srbija" je uvećao svoj dug koji je, prema oceni stručnjaka, već dospeo u "opasnu zonu". Kako ističe ekonomista Goran Radosavljević, profesor FEFA fakulteta, ova kompanija je do sada imala dve grupe problematičnih ulaganja: "Jedna je kupovina kablovskih operatera po višestruko većim cenama od tržišnih, a druga su, da tako kažem - sumnjivi ugovori kojim se na indirektan način izvlače pare iz Telekoma da bi se pokrile neke druge stvari".

Odlukom Skupštine akcionara „Telekom Srbija“ planira da se zaduži za dodatnih 23,5 milijardi dinara, što je oko 200 miliona evra, kroz emitovanje i prodaju korporativnih obveznica „kvalifikovanim investitorima“.

Ekonomista Goran Radosavljević za Nova.rs ukazuje da je dinamika porasta duga Telekoma u poslednjih nekoliko godina prilično opasna.

Sumnjivi ugovori

„Kompanija je sa relativno slabog nivoa zaduženosti stigla do one u rizičnoj zoni zaduženosti, koja se meri vrednošću između tri do četiri puta EBIDTA kompanije (dobit pre kamata, poreza i amortizacije – prim.nov.).

Takva zaduženost značajno utiče na vrednost kompanije. Drugo, investicije koje su u prethodnom periodu rađene su prilično sumnjive i to ne zbog toga u šta je investirano, već zbog količine potrošenih para“, ukazuje Goran Radosavljević za Nova.rs.

Duplo loše

Sa novim zaduživanjem imamo, kako ističe – duplo lošu situaciju.

„Em se kompanija dodatno zadužila, em ništa nećemo saznati o poverenju tržišta prema toj kompaniji.

Voleo bih da me tržište demantuje, ali to ostaje da vidimo – da li tržište ima poverenje u Telekom ili će na kraju neke državne institucije i Narodna banka Srbije kupiti te obveznice“, ističe Radosavljević.

Radosavljević ističe da postoje dve vrste prethodnih problematičnih ulaganja, koja su Telekom dovela u zonu zaduženosti od 1,2 do 1,3 milijarde evra.

„Jedna je kupovina operatera kablovske televizije, od Kopernikusa, Radijus vektora i drugih, koji su kupovani po višestruko većim cenama od tržišnih. Drugi način lošeg investiranja su neki, da tako kažem – sumnjivi ugovori poput onoga sa preduzećem Wireless media, gde se, slobodno možemo reći, na indirektan način izvlače pare iz Telekoma da bi se neke druge stvari pokrile – kroz neke kvazi ugovore o poslovanju, itd.“, rekao je Radosavljević.

On, ističe, veruje da takvih ugovora – ima još.

„I ovaj ugovor vezan indirektno za kupovinu Kurira, a kasnije i ugovori o kupovini Kopernikusa i Radijus vektora i sve druge kupovine koje je Telekom imao prethodnih godina, smatram da su mogle da se obave mnogo bolje i mnogo racionalnije, i Telekom ne bi bio u situaciji u kojoj se trenutno nalazi“, istakao je Radosavljević.

To su, kaže, sve načini da na koje se kompanija u međuvremenu urušavala.

„To je dovelo do toga da kompanija ima niži profit, nego što je to imala prethodnih godina, dok je njena zaduženost višestruko uvećana“, zaključuje naš sagovornik.

Problematičan ugovor Telekoma sa kompanijom Wireless media

Na problem sa ugovorom „Telekoma Srbija“ sa kompanijom Wireless media Nova.rs je već više puta ukazivala.

Potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić je 24. avgusta ispred sedišta „Telekoma“ navela da je ta državna kompanija dala 38 miliona evra kompaniji Wireless Media Igora Žeželja „na osnovu fiktivnog ugovora“, a novinarima je podelila dokument pod nazivom „Ugovor o regulisanju međusobnih odnosa između ‘Telekom Srbija’ i ‘Wireless Media’ doo“.

Marinika Tepic ispred Telekoma
Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Advokat Vladimir Todorić tada je, za Nova.rs, analizirao ključne stavke toga ugovora, na osnovu kojih, kako je rekao, postoji osnovana sumnja da je Žeželj novac od „Telekoma“ upotrebio za kupovinu Adria Media Grupe, odnosno dnevnog lista „Kurir“.

Ugovor između Telekoma i Wireless Media potpisan je 15. oktobra 2018. godine. Njime se Telekom obavezao da toj kompaniji isplati 37,95 miliona evra za prava koja stiče u kompaniji „Mondo Inc“.

„Problem je u tome što član 10. tog ugovora predviđa isplatu 37,95 miliona evra, a član 4. prava Telekoma vrednuje sa 27,95 miliona evra. Gde se izgubila razlika od 10 miliona evra? Postoji osnovana sumnja da je ta razlika iskorišćena za kupovinu Adria Media Grupe, odnosno dnevnog lista ‘Kurir‘“, objasnio je tada Todorić za Nova.rs.

Poslovanjem „Telekoma Srbija“ bavi se i članica Saveta za borbu protiv korupcije, Jelisaveta Vasilić.

Foto: Zoran Lončarević

Ona je za N1 potvrdila da je napisala i poslala ostalim članovima Saveta mišljenje o ugovoru o saradnji „Telekoma“ i kompanije Wireless media u vlasništvu biznismena Igora Žeželja.  Međutim, kako ističe – potpredsednik Saveta za borbu protiv korupcije Miroslav Milićević još nije zakazao sednicu na kojoj bi se raspravljalo o tom ugovoru po kome je državna kompanija isplatila privatnoj firmi 38 miliona evra.

Kako je pokazalo istraživanje N1, u januaru prošle godine, preduzeće Mondo Inc kupilo je pod nejasnim okolnostima Adria Media Grupu zajedno sa Kurirom. Mondo Inc je tada već bio u vlasništvu Igora Žeželja, ali je raniji vlasnik Monda bio –  državni Telekom.

„Prema podacima sa sajta Agencije za privredne registre, pred medijsku ekspanziju kompanija Mondo je imala godišnji promet od oko 600.000 evra i neto dobit nešto manju od 16.000 za poslovnu 2018. godinu. Iz finansijkih podataka može se zaključiti da Mondo nije mogao da kupi Kurir iz sopstvenih sredstava.

Podaci sa APR-a pokazuju i da je Mondo na kraju poslovne 2018. imao obavezu za neplaćen PDV od oko dva miliona evra, dok je godinu dana ranije ta obaveza bila zanemarljiva.

Visoke poreske obaveze mogle bi da se objasne time što je pre kupovine Adria Medie na račun Monda uplaćeno oko 10.000.000 evra kratkoročnog avansa nepoznatog porekla. Da li je reč o novcu kojim je Kurir kupljen i da li dolazi od Žeželjevog dugogodišnjeg strateškog partnera – Telekoma?“, pitanje je koje je N1 postavio u aprilu ove godine.

Šta piše u ugovoru između Žeželja i Telekoma

Ugovorom koji je „Telekom Srbija“ sklopio sa Wireless Media, postojeći portal Mondo (koji postoji od 2004. godine) bez naknade se „integriše u Mondo Inc“ (a Mondo Inc je ćerka firma Wireless Media, u vlasništvu Igora Žeželja) i transformiše u integrisani digitalni medij „Mondo INC“ (član 1. Ugovora).

Wireless Media se obavezuje da u Mondo Inc uloži 27,95 miliona evra, tokom pet godina trajanja ugovora, što je definisano članom 4. Ugovora.

Takođe, Wireless Media se obavezuje da Telekom bude ekskluzivni partner Mondo Inc, odnosno da Mondo Inc koristi isključivo Telekomove usluge koje se tiču telekomunikaciona infrastrukture, internet pristupa  hostinga… (član 5.)

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

„Telekom ima pravo preče kupovine za prava distribucije programskog sadržaja u produkciji Mondo Inc u bilo kojoj formi u periodu od pet godina od zaključenja ugovora i po najnižim tržišnim cenama“, navodi se u članu 6. Ugovora.

Wireless Media se obavezuje da Telekomu obezbedi reklamni prostor od dva miliona evra godišnje, što je ukupno 10 miliona evra, na TV i digitalnim platformama u vlasnistvu Mondo Inc (član 7.)

Prema članu 10. Ugovora, Telekom kompaniji Wireless media plaća 37,9 miliona evra, od toga 9,95 miliona evra koji su plaćeni do 5. novembra 2018. za „poseban status partnerstva Mondo Inc. i Telekoma“, tj. da Telekom ima pomenuto pravo preče kupovine za prava distribucije sadržaja koji pravi Mondo Inc.

Telekom Srbija, po članu 16. ima pravo da zahteva otkup udela u Mondo Inc od kompanije Wireless Media, po ispunjenju ugovornih uslova a nakon pet godina ugovora.

Ujedno, Wireless Media se takođe obavezuje da uloži u Mondo Inc. 27,95 miliona evra, s tim što je tu reč o ulaganju u sopstvenu ćerku firmu.

Vrednost kompanije 

„Ovo je kredit 200 miliona evra koji će svakako uticati na poslovanje, ali nije nešto što će zakrpiti rupu Telekomu, ako kompanija nastavi da se vodi na ovaj način. Zaduženost je povećana na 1,2 do 1,3 milijarde evra. A kompanija  maksimalno vredi  2,4 milijarde evra, po svim pokazateljima.

Međutim, taj nivo duga je problem. To ne mora da znači da će kompanija da propadne, to ne znamo, ali je to rizik. Dinamika tog duga je dostignuta jako brzo.

Kada se uzme u obzir da tu postoje stvarno neke sumnjive investicije i pitanje zašto su neki operateri plaćeni tri do pet puta više – sutra kad dođe neki investitor može da kaže – to je vaš problem što ste ulagali, ja vam ne dajem više od 500 miliona evra… „, navodi Goran Radosavljević.

 

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar