Dritan Abazović, Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić Foto: Savo PRELEVIC / AFP / Profimedia

Vlada Zdravka Krivokapića praktično je pala u julu, kada je Demokratski front (DF) saopštio da je više ne podržava i otvoreno tražio rekonstrukciju ili nove izbore. Jedini demokratski načini izlaska iz krize su formiranje manjinske Vlade ili vanredni izbori, ostaje samo da vidimo na koji od ta dva će se odlučiti politička elita Crne Gore, ocenio je za "Novu" Željko Ivanović, kolumnista podgoričkih "Vijesti".

Trenutna dešavanja u Crnoj Gori su kulminacija procesa koji su započeti nakon pada Demokratske partije socijalista (DPS) 30. avgusta prošle godine. Činjenica da je Dritan Abazović podneo predlog o formiranju manjinske Vlade, a Zdravko Krivokapić od Skupštine zatražio smenu svog potpredsednika Abazovića ne treba da čudi obzirom na presedane koji su od strarta postojali u novoj vlasti, smatra Ivanović.

„Niko nije mogao da očekuje da posle takve autokratske vladavine, Crna Gora može da dobije stabilnu i jaku Vladu. Desio se presedan u političkoj praksi da najjača grupacija, a to je DF ostane van Vlade i izvršne vlasti, a da nosilac liste Zdravko Krivokapić postane premijer bez stranke i podrške. Kada se svi elementi saberu, ovo nije iznenađenje. Vlada je praktično pala u julu kada je DF saopštio da je ne podržava i tražio rekonstrukciju ili izbore“, kaže kolumnista „Vijesti“.

Ustoličenje izazvalo raskol

Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović ušli su u javni sukob, koji će biti razrešen 3. ili 4. februara, kada su zakazane sednice crnogorskog parlamenta na kojima će se odlučivati o smeni Abazovića i padu Krivokapićeve Vlade. Do ovakvog razvoja događaja, smatra Ivanović, doveo je 5. septembar i turbulentno ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.

Foto: N1/Printscreen/YouTube/TVVIJESTI PODGORICA/Demokratska Crna Gora

„Mislim da je ključni događaj kada je počelo da dolazi do udaljavanja 5. septembar i drama na Cetinju oko ustoličenja mitropolita Joanikija. Tada je došlo do značajnih mimoilaženja premijera i njegovih najbližih ministara i vicepremijera. Krivokapić je pokušao da preuzeme potpunu kontrolu nad izvršnom vlašću, tako što bi smenio ministra unutrašnih poslova i direktora policije. Tada je Abazović prvi put rekao da bi to bila crvena linija, nakon koje bi URA glasala za obaranje Vlade“, ocenio je on.

Pročitajte još:

Međunarodna zajednica, pre svega Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, morale su da reaguju na akuelnu situaciju zbog praktično paralizovanja institucija Crne Gore.

„Crna Gora je godinu dana u nemogućoj politčkoj poziciji. Vlada ima podršku praktično pet poslanika, prikriveno je podržavaju i Demokrate, ali to je 15 poslanika. Famozna brojka od 49 poslanika je nešto što Krivokapić i parlamentarna većina nisu mogli da dostignu, a 41 koliko su do sada kontrolisali nije bilo dovoljno da se zemlja mrdne sa tačke zamrznutih pregovora sa EU“, kaže Ivanović.

Iz tog razloga, smatra naš sagovornik, Abazovć je procenio da je jedini put ka odmrzavanju pregovora da se Crna Gora pomeri sa te tačke i da počnu da dolaze investicije.

„Iako se ode na izbore, posle se ništa značajno neće menjati, to su pokazali lokalni izbori. Ponovo mora da se pravi veća većina od ove proste koja je do skoro postojala. Pokušaj formiranja manjinske Vlade koja može da dobije podršku 49 ili više poslanika je racionalnije od vanrednih izbora“, istakao je on.

DPS zavisi od URE

Govoreći o stranci koja je 30 godina vladala Crnom Gorom, a čiji je lider Milo Đukanović, Ivanović kaže da se ona nalazi u nezavidnoj poziciji.

Milo Đukanović, Milo Djukanović
Milo Đukanović Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

„Oni sada moraju da se prilagode mnogo manjem političkom subjektu kao što je URA, to znači da nemaju izbora. Ako su lokalni izbori na Cetinju i u Nikšiću nešto pokazali, to je da je koalicioni kapacitet DPS-a nula, zbog toga i gube“, ističe kolumnista „Vijesti“.

Pod pritiskom EU, članovi DPS-a shvatili su da moraju da se prilagode. Njihov politički interes je da ova Vlada padne, ali ostaje pitanje kako će se ponašati ukoliko dođe do formiranja one manjinske.

„Ako se budu ponašali kao DF u ovoj Vladi, ta opcija je kratkog daha, a najkasnije na jesen ćemo imati nove izbore. Ako budu kooperativni i podrže manjinsku Vladu, to može da dovede do stabilzacije i deblokiranja pregovora sa EU“, zaključio je Ivanović.

BONUS VIDEO Dritan Abazović o klanu Belivuk 

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar