Brazil. Foto: REUTERS/Adriano Machado

Nova istraživanja, sprovedena u Brazilu, pokazala su da je 19 miliona Brazilaca gladno tokom pandemije, a nestašica hrane je u svakodnevnom porastu.

Pročitajte još:

Ana Maria Nogeira, žena iz Brazila, dodaje jednu kocku slanine u lonac pirinča koji se krčka na šporetu.

U drvenoj baraci koju ona i njen suprug, Eraldo, koji je invalid, nazivaju kućom u Jardim Keraluksu, siromašnom kvartu u istočnoj zoni Sao Paula. Njoj to što je koronavirus ubio više od 351.000 Brazilaca izgleda kao problem koji je od nje udaljen miljama.

Ovaj bračni par ima važnije prioritete.

„Ove godine smo gladni“, rekla je Ana.

Brazilska kriza izazvana koronavirusom svake nedelje pogoršava sa rekordno visokim brojem preminulih, a sada se razvija se još jedna: glad i nestašica hrane.

Ana i Eraldo su dvoje od 19 miliona Brazilaca koji gladuju tokom pandemije, prema novoj studiji, dok gotovo 117 miliona, više od polovine stanovništva, živi na osnovim namernicama.

Stručnjaci ističu i visoku nezaposlenost, smanjenja socijalnih programa i naglo povećanje cena osnovnih osnovnih prehrambenih proizvoda, kao neke od razloga koji stoje iza ovog problema.

„To je tragedija koja je bila potpuno predvidiva“, rekao je Renato Maluf, predsednik brazilske Mreže za istraživanje suvereniteta i prehrambene bezbednosti koja je koordinator studije, sprovedene u decembru dok su Brazilci još primali gotovinske isplate od Vlade, kao pomoć tokom pandemije koronavirusa.

Brazil. Foto: REUTERS/Amanda Perobelli

„Od tada su se stvari pogoršale“, rekao je Maluf.

„Najgora tragedija u istoriji Brazila“

Brazil je 2014. godine skinut sa svetske mape gladi Ujedinjenih nacija, nakon godina zajedničkih napora da smanji glad kroz uspešne socijalne programe i javne politike.

Tadašnji predsednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji se sada vraća u politiku, rekao je na ceremoniji polaganja zakletve 2003. godine da sve dok postoji brazilski brat ili sestra koji su gladni, imaće razlog da bude posramljen.

Ali 2015. godine nastupila je recesija i politička kriza. Uvedene su mere štednje i nezaposlenost je porasla. Tri godine kasnije, na vlast je došao krajnje desničarski populistički vođa Bolsonaro.

„Situacija se pogoršava poslednjih godina “, rekao je Marčelo Neri, ekonomista iz brazilske fondacije Getulo Vargas.

Brazil. Foto: REUTERS/Adriano Machado

„Definitivno je nestašica hrane porasla 2021“, dodao je.

Alekandar Padilha, kongresmen levičarske Radničke stranke i bivši ministar zdravlja, rekao je da je porast gladi posebno zabrinjavajući tokom pandemije koronavirusa, jer su sada ljudi prisiljeni da nađu posao i tako se direktno izlože virusu.

„Takođe su ranjiviji na zarazu, jer im je imuni sistem oslabljen zbog nedostatka sredstava za život“, rekao je Padilha.

„To je tragična kombinacija koja pojačava najgoru ljudsku tragediju u istoriji Brazila“, rekao je za Al Džaziru.

„To ugrožava i buduće generacije naše zemlje“ dodao je.

Poskupljenje

Brazil je glavni izvoznik hrane, a Sao Paulo najbogatiji grad Južne Amerike. Ali za građane koji žive u osiromašenim četvrtima na periferiji grada, tri obroka dnevno je više nego nepristupačan luksuz.

Situacija je još gora u ruralnim područjima.

„Siromašna osoba u gradu može izaći na ulicu i tražiti hranu, siromašna seoska osoba ne može“, rekao je Maluf.

Ana sakuplja i prodaje robu koja se može reciklirati i ima sreće ako dnevno zaradi oko 20  američkih dolara.  Vreća pirinča od 5 kilograma u lokalnom supermarketu košta 4.40 dolara.

Osnovne cene hrane porasle su tokom pandemije, što je imalo nesrazmeran efekat na siromašnije građane. Prema Brazilskom institutu za geografiju i statistiku, za godinu dana cena kilograma pirinča porasla je za skoro 70 odsto, dok su crni pasulj, krompir, crveno meso, mleko i sojino ulje porasli za 87 odsto.

„Cena flaše ulja marke prosečnog kvaliteta porasla je za 20 odsto u proteklih godinu dana“, izvestio je institut.

Edilson Lino Bastos, potpredsednik Instituta Keraluk, lokalnog komšijskog udruženja, rekao je da je preplavljen zahtevima za pomoć.

„Potražnja uvek raste i nikad nema dovoljno“, rekao je.

Bastos je rekao da je udruženje dobilo 1.000 paketa hrane od jedne od najvećih brazilskih osiguravajućih kompanija na početku pandemije. Sada su te donacije presušile.

„Siromašniji Brazilci računaju na solidarnost i pomoć prijatelja i porodice“, rekao je Neri, ekonomista.

„Problem je što su ljudi sada umorni, resursa ponestaje“, dodaje.

Foto: EPA-EFE/Fernando Bizerra Jr

„Više ne jedemo meso, samo jaja“

Na samo pet minuta hoda od drvene kolibe Ane i Eralda u Jardim Keraluku, 27-godišnja Danila Oliveira sedi na plastičnoj stolici na neasfaltiranom trotaru ispred kuće prijatelja i doji svoju jednomesečnu bebu.

Oliveira je rekla da će bez pomoći i donacija ona i njeno troje male dece biti gladni.

„Morala sam da prestanem da im kupujem voće jer su cene pirinča i pasulja porasle“, rekla je.

Džian Santos, živi u betonskoj kući pored Ane i Eralda, i kaže da su otkako je pre četiri meseca izgubila posao u lokalnom restoranu, ona i njen suprug bili prisiljeni da preskoče neke obroke kako bi nahranili sina.

„Više ne jedemo meso, samo jedemo jaja“, rekla je.

Njen suprug je takođe izgubio posao dostavljača i sada je u svakodnevnoj potrazi za poslom kako bi platio račune, što ga izlaže koronavirusu.

Pomoć od brazilske Vlade, koja im je služila da se prehrane, ukinuta je.

Prema podacima Fondacije Vargas na vrhuncu pomoći, u avgustu 2020. godine ekstremno siromaštvo palo je na najniži nivo u istoriji, pogađajući samo 4.5 odsto Brazilaca. Isplate su se postepeno smanjivale, a zatim je sa njima prekinuto na kraju godine.

Sada je procenat ekstremnog siromaštva od januara do marta ove godine 12.8 odsto.

Prošle nedelje,  Brazil postigao novi crni rekord smrtnih slučajeva od koronavirusa, te su poslanici doneli novu meru isplata pomoći, ali za manji iznos. Sada ona iznosi samo samo 43 dolara u proseku.

Padilha, kongresmen, rekao je da će se članovi opozicije ove nedelje zalagati da se u donjem domu izgasa vraćanje  pomoći na 105 dolara.  Ali za Anu i Eralda, čak i ako to prođe u Kongresu, problemi će se nastaviti.

Oboje su izgubili identifikacione dokumente pre dve nedelje, kada se njihova drvena baraka srušila usled jakih kiša. Ona je pala u reku, što znači da su oni lišeni pristupa bilo kakvim pogodnostima. Na sreću, obnovili su kolibu i sada spavaju zajedno na jednom dušeku.

Bračni dušek koji su imali ranije i dalje pluta rekom.

„Nemam više ništa“, tužno je zaključila Ana.

BONUS VIDEO:

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare