Gruzija protest
Protesti ispred zatvora u Gruziji Foto:EPA-EFE/ZURAB KURTSIKIDZE

U Gruziji je ove nedelje hiljade demonstranata izašlo na ulice. Razlog njihovog izlaska na proteste uključuje nemire zbog prošlomesečnih lokalnih izbora, zatvaranje kontroverznog bivšeg predsednika Mihaila Sakašvilija i odbačene zahteve za vanrednim parlamentarnim izborima.

PROČITAJTE JOŠ:

Kako su Gruzijci masovno demonstrirali, četiri opoziciona poslanika najavila su da će se povući u znak protesta zbog rezultata lokalnih izbora. Još jedan opozicioni poslanik započeo je štrajk glađu i pozvao je da se bivši predsednik Mihail Sakašvili pusti iz zatvora.

Evo šta treba da znate o trenutnoj političkoj situaciji u Gruziji.

Zašto ljudi protestuju?

Mnogi Gruzijci su još uvek ljuti zbog navoda da su prošlomesečni bili prepuni kupovine glasova i taktike pritiska, prenosi Politiko.

Stranka „Gruzijski san“ dominirala je na izborima, pobedivši u 19 od 20 okruga za granonačelnika, pošto su međunarodni posmatrači upozorili na potencijalne „nepovoljne uslove“.

Protesti u Gruziji Foto: EPA-EFE/ZURAB KURTSIKIDZE

Zvaničnici Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju rekli su da iako je drugi krug izbora generalno bio „dobro vođen“, bio je takođe „narušen široko rasprostranjenim i doslednim navodima o zastrašivanju, kupovini glasova, pritiscima na kandidate i birače“.

Šalva Papuašvili, politički sekretar „Gruzijskog sna“ rekao je za Politiko da su optužbe neosnovane i rekao: „OEBS je zabrinutost zbog zastrašivanja i pritiska na birače naveo kao optužbe, a ne činjenice“.

Nakon izbora, opoziciona stranka Ujedinjeni nacionalni pokret – koju predvodi kandidat za gradonačelnika Tbilisija Nika Melija – rekla je da su izbori namešteni i obećala je da će pokrenuti „beskompromisnu bitku“ protiv vladajuće stranke.

Da li je Mihail Sakašvili umešan?

Povratak bivšeg predsednika i osnivača UNM-a Mihaila Sakavšilija, možda je dolilo ulje na vatru.

Gruzija protest
Hiljade pristalica gruzijske opozicije protestuju zbog rezultata lokalnih izbora Foto:EPA-EFE/ZURAB KURTSIKIDZE

Sakašvili koji je bio predsednik Gruzije od 2004. do 2013. godine, pobegao je iz zemlje 2014. i od tada je živeo u egzilu. Osuđen je u odsustvu 2018. godine na šestogodišnju zatvorsku kaznu zbog optužbi za zloupotrebu položaja koje se u međunarodnoj javnosti smatra politički motivisanim.

Sakašvili se iznenađujućim potezom vratio u Gruziju nekoliko adna pre lokalnih izbora u pokušaju da prikupi podršku UNM-a ali su ga gruzijske vlasti uhapsile. Od tada je štajkovao glađu, dok se lekari i zvaničnici prepiru oko toga kako da ga leče. Do sada mu je odbijen transfer u bolnicu.

Sakašvili je u izjavi rekao da je spreman da umre, ako ne bude oslobođen o politički motivisanih optužbi.

Sakašvilijevo zatvaranje je podstaklo već polarizovanu političku klimu u Gruziji.

Kriza se razvila u gruzijskoj politici nakon parlamentarnih izbora 2020. godine. Proglasivši izbore nameštenim, opozicija je odbila da zauzme mesta u parlamentu.

Gruzija protest
Protesti ispred zatvora u Gruziji Foto:EPA-EFE/ZURAB KURTSIKIDZE

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel preuzeo je neobičnu ulogu i posredovao je u sporazumu prošlog proleća između vladajućih i opozicionih partija. Dogovor je pomogao da se smire tenzije ali nije u potpunosti rešio ćorsokak.

Pošto opozicija i dalje tvrdi da su prošlogodišnji izbori bili namešteni, što Gruzijski san negira, nastavljaju se zahtevi za vanrednim parlmentarnim izborima.

Tina Bokučava, poslanik UNM-a, rekla je za Politiko da su trenutno na stolu tri zahteva: oslobađanje Sakašvilija, održavanje fer opštinskih izbora i vanredni parlamentarni izbori.

„Ovo je jedini način za rešavanje krize“, rekla je Bokučava.

Da li je došlo do međunarodnog odgovora?

U svom zahtevu za oslobađanje Sakašvilija, gruzijsku opoziciju podržavaju brojni sadašnji i bivši evropski izabrani zvaničnici. Neki od njih su prošlog meseca u otvoreno pismu najvišim liderima EU pozvali na njegovo momentalno puštanje na slobodu.

Mihail Sakašvili Foto: EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO

U saopštenju objavljenom 1. novembra, američka ambasad u Tbilisiju je navela da su „oštra neravnoteža resursa i neopravdana prednost dužnosti dodatno nakrivili teren“, na lokalnim izborima.

Upitan o trenutnoj situaciji u Gruziji, koja je ciljala na podnošenje zahteva za ponovno članstvo u EU 2024. godine, portparol Evropske komisije je za Politiko rekao: „Nadamo se daće gruzijski lideri uložiti napore da izgrade političku klimu koja će ispuniti očekivanja građana Gruzije“.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar