Nove mere zbunjuju putnike Foto: EPA-EFE/JOSE SENA GOULAO

Postoje dve izmene za putovanja u Evropsku uniju i van nje, kojih građani moraju da budu svesni. Kada budu stupili na snagu sledeće godine, dva nova granična sistema koja će biti uspostavljena, za mnoge će predstavljati blagu promenu za ulazak i izlazak iz EU i šengenske zone, prenosi thelocal.de.

PROČITAJTE JOŠ:

1. EES – Sistem ulaz/izlaz

Ovo ne menja ništa u pogledu viza ili dokumenata potrebnih za putovanja ili prava putnika, ali menja način na koji se kontrolišu spoljne granice EU. To je u suštini bezbednosna nadogradnja, koja zamenjuje trenutni sistem koji se oslanja na graničare sa pečatima sa elektronskom opremom za ulazak koji će registrovati više detalja kao što je i imigracioni status.

Ovo se odnosi na spoljne granice EU, tako da se ne primenjuje ako putujete između Francuske i Nemačke, na primer, ali bi to važilo ako uđete u bilo koju zemlju EU ili šengeske zone iz zemlje koja nije članica EU, na primer, prelazak iz Velike Britanije u Francusku ili let u Nemačku iz SAD-a.

Foto:EPA-EFE/CHRISTIAN BRUNA

Umesto da graničari provaraju pasoše ili pečate tamo gde je to moguće, na granici će provere vršiti elektronska provera nekih pasoša. Mnogi aerodromi, naravno već imaju biometrijske skenere za pasoše ali oni samo proveravaju da li je pasoš važeći i da li fotografija odgovara vašem licu, prenosi thelocal.de.

Sistem EES takođe izračunava koliko dugo možete da ostanete u EU na osnovu vaših prava za boravak ili 90-dnevnog dodatka, a takođe proverava da li je vaš pasoš ikada bio označen za prekršaje u vezi sa imigracijom, kao što je prekoračenje vize.

Ovo važi za državljane zemalja koje nisu članice EU koji ulaze u EU kao posetioci, a ne kao rezidenti. Sistem skenira vas posoš i reći će vam koliko dugo možete da ostanete. Ovo ne utiče na državljane zemalja van EU koji žive u EU i imaju nacionalnu boravišnu kartu, jer imaju pravo na neograničeni boravak u svojoj zemlji prebivališta.

Evropska komisija je opisala kako bi ovaj sistem funkcionisao.

„Sistem ulaz/izlaz se neće primenjivati na ljude koji nisu državljani ali žive nekoj zemlji EU i imaju boravišnu dozvolu ili ispravu. Njihovi lični podaci neće biti registrovani u sistemu za ulazak/izlazak. Dovoljno je da ih nosioci takvih dokumenata predoče graničarima kako bi dokazili svoj status“, navodi se.

Foto:EPA-EFE/ARMANDO BABANI

Na osnovu ovog odgovora, da se zaključiti da oni koji imaju boravišnu kartu za neku državu EU ne bi trabali da koriste kapije za pasoše sa automatskim skenerima, već bi trebalo da stanu u red gde je graničar gde mogu da pokažu pasoš i dokument o prebivalištu.

Međutim, nema sugestija da li će oni sa stanim boravkom naići na buduće probleme ako prođu kroz deo sa automatskim skenerom prilikom ulaska u EU, jer im je status boravka zagarantovan – sve dok to mogu da dokažu svojom dozvolom. Iako bi se mogli suočiti sa neprijatnošću nekoliko dodatnih pitanja kada budu putovali sledeći put.

Evropska komisija je prvi put počela konsultacije o ovome 2016. godine, sa planiranim datumom početka 2020. godine. Pandemija koronavirusa je to promenila, tako da je privremeni datum početka sada „prva polovina 2022. godine“.

Za državljane zemalja koje nisu članice EU, a koji imaju prebivalište u EU, to bi moglo da znači kraj prilično nedoslednog procesa pečatiranja u pasoš, što je posebno pitanje za Britance nakon Bregzita.

Foto:EPA-EFE/PAOLO SALMOIRAGO

Za posetioce EU ovo pooštrava primenu pravila od 90 dana. To znači samo pravilo, ali znači i da će svako ko pokuša da prekorači boravak ili da se igra sistemom, biti odmah primećen.

Drugi cilj zbog kojeg Evropska komisija uvodi sve ovo jeste bezbednost, koja bi trebalo da olakša uočavanje bezbednosnih rizika na granicama.

2. ETIAS – Evropski sistem putnih informacija i autorizacije

Ovo je relevantno samo za državljane izvan EU koji ne žive stalno u nekoj od zemalja EU ili imaju vizu za državu EU. Stoga obuhvata turiste, vlasnike drugih kuća, one koji su u porodičnim posetama ili rade na kratkotrajnom poslu.

Građani mnogih zemalja koje nisu članice EU, uključujući Veliku Britaniju, SAD, Kanadu, Australiju i Novi Zeland, mogu provesti do 90 dana, na svakih 180 u EU ili šengenskoj zoni bez potrebe za vizom – takozvano pravilo od 90 dana.

Od 2022. godine, ovo će se promeniti – ljudi i dalje imaju pravo da provedu do 90 dana na svakih 180 ali proces više neće biti potpuno bez administratora. Umesto toga, putnici će morati da popune onlajn aplikaciju pre putovanja.

Foto:EPA-EFE/RONALD WITTEK

Jednom izdato, ovlašćenje traje tri godine, tako da putnici koji često putuju ne moraju svaki put da popunjavaju novu prijavu, već se to mora obnavljati na svake tri godine. Svaka prijava košta 7 evra, ali je besplatna za mlađe od 18 godine i za starije od 70 godina.

Evropska komisija kaže da bi prijave trebalo da se obrađuju u roku od nekoliko minuta, ali savetuju putnicima da se prijave 72 sata unapred u slučaju kašnjenja.

Očekuje se da će ovaj sistem biti uveden 2022. godine, ali još uvek nema tačnog datuma. Za svakoga ko je nedavno putovao u SAD, sistem je u suštini sličan ESTA vizi potrebnoj za kratke boravke.

BONUS VIDEO: Razbijamo zablude o vakcinaciji – Dr Emina Milošević objašnjava zašto korona-vakcine primamo više od jednom


***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar