talačka kriza u moskvi
Foto:EPA-EFE/SERGEI ILNITSKY

Odlazak u šoping centar u Rusiji danas je drugačije iskustvo nego pre samo nekoliko meseci, piše Gardijan.

„Kada sam dobila svoje prvo dete, postojao je sav taj izbor. Mothercare, Zara, šta god“, kaže Evgenia Marševa, 33-godišnja arhitektica. Ali kada je ovog meseca otišla u Moskvu u kupovinu za svoje novorođenče, mnogih od tih velikih maloprodajnih marki više nije bilo.

„Sada mogu pronaći samo vrlo jeftine ili izuzetno skupe ruske proizvode. Odrasla sam uz priče o slabom izboru robe koji su moji roditelji imali tokom Sovjetskog Saveza. Nikad nisam mislila da će se to vratiti“, rekla je, prenosi Gardijan.

Tri meseca nakon početka rata, Rusija je postala zemlja sa najviše sankcija na svetu, a gotovo 1000 stranih brendova – većina njih dobrovoljno – prekinuli su svoje poslovanje u toj zemlji, pokazala je evidencija koju vodi Jejl Škola menadžmenta. Egzodus firmi nastavio se i ove nedelje sa Mekdonaldsom koji je zvanično najavio da će napustiti Rusiju nakon tri decenije.

Zahvaljujući povećanoj ceni izvoza nafte i plina, Kremlj je do sada mogao nastaviti da finansira svoju ratnu mašineriju, a zemlja je prošlog meseca na obranu trošila čak 300 miliona dolara dnevno, što je dvostruko više od preratnog razdoblja, pokazuju podaci ministarstva finansija. U međuvremenu, kontrola kapitala koju je Rusija uvela kako bi zaštitila svoj financijski sektor krajem februara, stabilizovala je rublju, prenosi Jutarnji list.

Ipak, za mnoge ljude u Moskvi i drugim ruskim gradovima, sve veća politička i ekonomska izolacija zemlje ima direktan uticaj na njihovu egzistenciju.

„Otkad je počeo sukob, svaki korak u proizvodnji je borba“, rekao je Vladimir Kukuškin, direktor štamparije u Ekaterinburgu, četvrtom po veličini gradu u Rusiji.

Kukuškin se požalio da je nakon što je Adobe najavio da njegov softver neće biti dostupan u Rusiji morao pronaći nove načine za dizajn svojih proizvoda, dok su sve veće cene tinte i papira dodatno opteretile njegovo poslovanje.

„Također je teško promovisati posao jer su Instagram i Fejsbuk blokirani. To se sve može činiti malim problemima, ali se oni zbrajaju“, rekao je.

Nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine, Kremlj je doživio određene uspehe u svom nastojanju zamene uvoza, posebno u jačanju domaće poljoprivredne proizvodnje, a vlasnici dvaju restorana u Moskvi rekli su da nisu imali nikakvih problema sa nabavkom svojih proizvoda od početka rata.

Međutim, trenutni egzodus firmi bacio je novo svetlo na neuspehe zemlje u proizvodnji mnogih potrošačkih dobara na koje su Rusi navikli, rekla je Maria Šagina, istraživačica na Međunarodnom institutu za strateške studije.

„Ruska privreda još uvek uveliko zavisi od uvoza. Na primer, 90 odsto pekara u Rusiji radi na uvoznoj, prvenstveno evropskoj opremi. Pad uvoza će imati ogroman uticaj na to koji su proizvodi dostupni u zemlji’, rekla je.

Ruskim firmama bilo bi posebno teško zameniti strane tehnološke proizvode i mikročipove, dodala je Šagina. Nastojanja Rusije da kopira sada zabranjene platforme društvenih medija, naišla su na podsmeh, dok su sankcije vratile automobilsku industriju u 1980-e, s novim automobilima koji po zakonu više ne moraju imati vazdušne jastuke koji se sada ne mogu uvoziti sa zapada.

U eklatantnom priznanju da zemlja ima velikih poteškoća da zameni određene proizvode, Andrej Klišas, ​​poslanik iz Putinove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, rekao je ove nedelje da je program zamene uvoza u zemlji ‘potpuno propao’.

Nedavni ekonomski podaci dodatno upućuju na znakove naprezanja u privredi.

Prema procenama zvaničnika, očekuje se da će se ruska privreda smanjiti za između 8 i 12 odsto u 2022. godini. Prodaja automobila, pokazatelj koji stručnjaci često koriste za merenje privrednog raspoloženja, pala je u aprilu za gotovo 80 odsto, što je najveći ikada zabeleženi pad. U međuvremenu, središnja banka zemlje predvidela je stopu inflacije između 18 i 23 odsto ove godine.

U nedavnom istraživanju nezavisnog centra Levada, 85 odsto anketiranih Rusa reklo je da je sada loše vreme za velike kupovine, što je najviši nivo u više od decenije, dok je više od 60 odsto Rusa reklo da nemaju ušteđevinu.

„Vlada je stvorila lažni osjećaj stabilnosti. Ali dugoročna slika je pogubna“, rekla je Šagina.

Iako spore sankcije možda neće prisiliti Vladimira Putina da promeni svoje postupke u Ukrajini, pritisak na Kremlj bi ‘dramatično’ porastao ako bi Evropska unija nastavila sa svojim planovima za odustajanje od ruske nafte i gasa, rekla je, prenosi Jutarnji list.

„Sve dok Rusija ima svoje prihode od gasa i nafte, može izdržati rat. Biće to veliki udarac za Kremlj ako izgube tu kravu muzaru“, rekla je.

I dok ekonomisti i preduzeća oglašavaju uzbunu zbog nadolazeće recesije u zemlji, neki Moskovljani žale zbog prekinutih kulturnih veza sa zapadom koje dolaze ruku pod ruku sa ekonomskom štetom.

PROČITAJTE JOŠ:

„Kulturna izolacija je za mene možda još strašnija od ekonomske“, rekla je Katja Fedorova, bivša modna urednica koja sada vodi vrlo čitan blog o životnom stilu i modi na Telegramu.

Disney, Warner, Sony i druge producentske kuće zaustavile su puštanje filmova u Rusiji, a moskovski bioskopi sada ponovno prikazuju stare holivudske fimove i premijerno prikazuju kineske akcione filmove.

„Bićemo srećni ako izdržimo do jeseni, a da se ne zatvorimo. Ljudi jednostavno ne žele ići peti put gledati Vuka sa Vol Strita“, rekao je menadžer popularnog bioskopa u centru Moskve, misleći na film Martina Skorsezea iz 2013. koji se trenutno ponovno prikazuje u nekim bioskopima u glavnom gradu.

U simboličnom potezu, Cosmopolitan, koji je izazvao bes 1994. godine kada je postao prvi međunarodni ženski časopis koji se izdavao u postsovjetskoj Rusiji, bio je prisiljen promeniti ime u Cosmagazine, nakon što je Hearst Corporation oduzela časopisu licencu za Rusiju.

„Sećam se leta provedenih u Moskvi u kojima sam s izložbe Juergena Telera išla na promociju Murakamija, plesala na muzičkim festivalima gde bi međunarodni lajn-ap konkurisao najboljim evropskim događanjima“, prisetila se Fedorova.

Zapadni modni znalci začudili bi se kad bi ih vodila gradom i komentarisali su kako je grad ‘moderan i pun događanja’.

„No takve Moskve sada više nema“, uzdahnula je.

BONUS VIDEO: Muzej u Marijupolju u ruševinama

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Pratite nas na Google News

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare