Foto:EPA-EFE/DAVID HECKER

Amerikanci navodno predlažu da NATO pošalje po 1.500 vojnika u dve balkanske zemlje kao odgovor na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici. No, taj poduhvat nosi velike političke rizike, piše Špigel.

Pročitajte još:

Američki general Tod D. Volters, zadužen za savezničke snage u Evropi, nedavno je kolegama u NATO predložio pojačano prisustvo trupa u Bugarskoj i Rumuniji, piše nemački nedeljnik Špigel, pozivajući se na izvore sa jednog sastanka, prenosi DW.

Prema navodima, Volters bi da i u dve balkanske zemlje budu snage takozvane Enhanced Forward Presence (EFP), formirane pre pet godina. Takvi kontingenti NATO se nalaze u Poljskoj i baltičkim zemljama, gde izvode manevre sa lokalnim vojskama. U slučaju sukoba, ideja je da te trupe budu na frontu dok ne stigne pojačanje.

Volters je navodno predložio da se u Bugarskoj i Rumuniji uspostave slični kontingenti sa po 1.500 vojnika.

NATO je uvođenje jedinica EFP pravdao aneksijom Krima, pa i sada zagovornici misle da bi pojačanje bilo primeren odgovor na ruske vojne manevre blizu ukrajinske granice.

Špigel prenosi Voltersove reči da će se NATO i dalje držati sporazuma sa Rusijom koji zabranjuje trajno stacioniranje jakih trupa na istočnom krilu NATO. Iz tog razloga u baltičkim zemljama ne postoje stalne trupe, već se vojnici rotiraju.

Politički osetljivo

U centrali NATO nisu potvrdili ni demantovali navode nemačkog medija. Jedna portparolka je rekla da alijansa ostaje „budna“ i da će preduzeti „sve neophodne korake“ kako bi zaštitila članice NATO od bilo koje pretnje.

„Uzdržanost je razumljiva. Sve države NATO su svesne koliku političku eksplozivnost nosi ovaj predlog“, ocenjuje Špigel.

Podseća se da je ruski predsednik Vladimir Putin najavio pregovore sa SAD kako bi rešio konflikt. Zahtev Moskve je upravo da NATO ne raspoređuje dodatne trupe u pravcu Rusije.

Kako dodaje nemački nedeljnik, general Volters je na pomenutom sastanku raportirao da je Rusija, nakon okupljanja skoro sto hiljada vojnika na granici ka Ukrajini, u stanju da umaršira u susednu zemlju i tamo ostane.

Špigel zaključuje da bi američki predlog mogao da bude problematičan za novu koalicionu Vladu u Nemačkoj. Zeleni koji su deo Vlade „već su se pokazali zapanjujuće otvorenim za ideju jačanja trupa na istočnom krilu“, piše Špigel. Ali Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca mogle bi da budu uzdržanije po tom pitanju, jer mnogi u stranci vide slanje trupa na istok kao nepotrebnu provokaciju Rusije.

BONUS VIDEO: Velike vojne vežbe „Zapad 2021.“

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar