Foto: EPA-EFE / HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Da li smo sami u Univerzumu - ovo intrigantno pitanje ponovo je aktuelno nakon pronalaska fosfina na Veneri. O tome su u emisiji "Probudi se" govorili Nikola Božić, programski direktor u "Petnici", kao i Nikola Zdravković, urednik časopisa "Odiseja".

Venera nije bila u fokusu traganja za životom u Sunčevom sistemu, već su to bili Mars i Evropa, satelit Jupitera, koji imaju uslove za koje je smatrano da mogu da podrže život, objasnio je Nikola Božić.

„Ono što nam ovo otkriće pokazuje je da moramo da proširimo polje istraživanja, i da uzmemo u razmatranje nebeska tela na kojima su uslovi ekstremniji nego na Zemlji. Na primer, temperatura na Veneri je oko 500 stepeni Celzijusovih, pritisak na površini Venere je kao na 1000 metara ispod površine okeana, u atmosferi imamo 97 posto ugljen-dioksida, imamo hlorovodiničnu i sumpornu kiselinu u atmosferi“, navodi Božić.

Foto: Nova S printscreen

Sonde koje su do sada poslate na Veneru su izdržale da šalju signale od 20 minuta do 3 sata, naglašava Božić. Ali, postoje ekstremofili, oblici života koji mogu da prežive te ekstremne uslove. Ipak, to neće biti vanzemaljci kakvim ih zamišljamo u naučno-fantastičnim delima.

Pročitajte još:

„Mi želimo da to budu vanzemljci. Mi se određujemo po raznim stvarima: polu, nacionalnosti – ali uvek se određujemo na nešto drugo. Naša najmaterijalnija stvar je da smo stanovnici Zemlje. Tako da nam je važno da se odredimo prema nečime što nije sa Zemlje. U tom smislu bi nam tek vanzemaljci pomogli da se odredimo kao Zemaljci“, smatra Nikola Zdravković.

Naučnici svakako trenutno ne tragaju za inteligentnim oblikom života, ukazao je Božić.

„Istraživanja na Marsu podrazumevaju traganje za ostacima mikrobioloških formi, ili za postojanjem trenutnih mikrobioloških formi. Dakle, ne govorimo o složenim organizmima. S druge strane, tačno je da se naučnici bave mogućim drugačijim strukturama organizama, koje mogu imati sve osobine živih organizama“, kaže direktor „Petnice“.

Fosfin je detektovan na visini od 50 kilometara od površine tla Venere, a posebno je zanimljivo što taj fosfin ne nestaje, odnosno stalno se proizvodi, ukazao je Božić. Postoji mogućnost da fosfin nastane i u elektro-hemijskim procesima, ali atmosfera Venere ne podržava to objašnjenje, govori Božić..

„Zato naučnici misle da je fosfin produkt metaboličkih organizma“, rekao je.

Već postoji otkriće složenih molekula u međuzvezdanom prostoru, što može ukazati da je život na Zemlji došao upravo iz svemira, podsetio je Božić.

Foto: Nova S printscreen

Nikola Zdravković smatra da će najuzbudljivije otkriće u potrazi za životom u svemiru biti pronalazak evolucije van Zemlje – odnosno organizama koji evoluiraju.

„Uvek mi je zanimljivo kad vidim tragove organskog materijala po drugim planetama, šta to znači za druge sisteme – da li smo mi pogrešili u mišljenju da je život tako redak?“, zapitao se on.

***

Bonus video:

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar