Foto: KAY NIETFELD / AFP / Profimedia

Nemačko ministarstvo odbrane je prošle godine raspustilo jedno elitno krilo specijalne jedinice KSK zbog optužbi da neguju desničarski ekstremizam i hvale Hitlera u svojim redovima. Potom je usledio novi šok, brigadirni general Markus Kreitmajr je dozvolio KSK-u da vrati svo oružje i municiju koju su odneli sa sobom - bez ikakvih posledica, što je izazvalo strahovanja jer se ogromna količina oružja i municije našla u rukama obučenih vojnika sa simpatijama prema desničarima. Sada celoj jedinici preti raspuštanje. Nemački Dojče vele je istraživao šta se dešavalo u KSK-u od osnivanja do danas.

Pročitajte još:

Bili su to belgijski, a ne nemački eltini vojnici, koji su oslobodili saradnike Dojče velea (DW) u aprilu 1994., usred genocida nad Tutsi manjinom u istočnoj Africi. Novinari su bili zaglavljeni u glavnom gradu Ruande, Kigaliju, dok ih nisu na sigurno izvele belgijske padobranske jedinice.

Ova pomoć manjeg suseda nije ostala bez posledica za nemački Bundesver, koji te 1994. još uvek nije imao specijalne snage. Stoga je tadašnjem ministru odbrane bilo jasno: Bundesveru su takođe potrebne specijalne jedinice. Zemlja sa oko 80 miliona stanovnika mora da bude u stanju da u slučaju nužde spašava svoje građane u inostranstvu.

Na tragu ratnog zločinca

Tako je u septembru 1996. u južnonemačkom Kalvu, po uzoru na britanske i američke jedinice, osnovana Komanda specijalnih snaga (KSK), koje su KSK pomogle u razvoju operativnih principa. Prva intervencija KSK usledila je dve godine nakon osnivanja. S obzirom da se srpska vlada vajkala da preda Milorada Krnojelca, nekadašnjeg komandanta Kazneno popravnog zatvora u Foči i osumnjičenog za ratne zločine, mučenja i silovanja, uhapsila ga je KSK. Već iste večeri je bio u Hagu gde je kasnije osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na 15 godina zatvora.

Bila je to prva poznata akcija KSK, i jedna od retkih koja je javno potvrđena. Javno je objavljeno i slanje vojnika KSK u Avganistan nakon napada na Njujork i Vašington 2001. godine. Ali, specijalne snage KSK do sada nisu nijednom angažovane zbog onog zbog čega su osnovane – oslobađanja nemačkih talaca u inostranstvu.

Foto: PATRICK SEEGER / AFP / Profimedia

Problem sa desničarskim ekstremizmom

Već 2003. se dogodio prvi veći skandal u KSK: komandant jedinice, Rajnhard Gincel hvalio je govor poslanika CDU Martina Homana na Dan ponovnog ujedinjenja Nemačke 3. oktobra. Homan je u svom govoru pokušao da izjednači nacističke zločine sa onim što su počinili Jevreji tokom revolucije u Rusiji. Nakon što je Gincel u jednom pismu čestitao govorniku, ministar odbrane Peter Štruk odmah je penzionisao komandanta. Štruk je zbog toga dobijao pretnje smrću, koje je javno obznanio.

Desničarskih incidenata je narednih godina bilo sve češće. 2007. je kapetan KSK Daniel K. pretio potpukovniku Bundesvera. On je intervenciju Bundesvera protiv Jugoslavije 1999. označio agresijom protivnom međunarodnom pravu i intervenciju u Avganistanu kao „izdaju mira“, koja takođe nije u skladu sa međunarodnim pravom.

Daniel K. je u jednom privatnom mejlu između ostalog napisao: „Ocenjujem vas kao unutrašnjeg neprijatelja i usmeriću svoje akcije da tog neprijatelja u srži uništim.“ Daniel K. je tada od svog pretpostavljenog dobio samo blagi ukor. Narednih godina je napredovao u KSK. Tek 12 godina kasnije ga otpuštaju zbog veza u desno-ekstremističkom „identitarnom pokretu“.

Još jedan vojnik KSK otkriven je 2015. u okviru istrge protiv jednog drugog, desno-ekstremističkog vojnika Bundesvera. Andre S. počeo je pod imenom „Hanibal“ da gradi gustu mrežu čet grupa. Članovi su razmenjivali mišljenja o nemačkoj izbegličkoj politici i navodnom građanskom ratu koji preti.

Istražitelji su 2017. u kući Andrea S. pronašli municiju, dimne i signalne granate, kao i sanduk sa upaljačima za ručne bombe. S. je kasnije osuđen na novčanu kaznu zbog kršenja Zakona o oružju i eksplozivnim sredstvima i otpušten iz Bundesvera.

Foto: KAY NIETFELD / AFP / Profimedia

Da li je KSK posebno prijemčiv za desničarski ekstremizam?

„Ovi slučajevi ukazuju na sistemski problem“, kaže Dirk Labas, autor knjige „Državni neprijatelji u uniformi“, koji je dve godine istraživao desničarski ekstremizam u Bundesveru i policiji, takođe i u KSK.

Labs je dijagnostikovao pogrešno shvatanje elite, kombinovano sa veoma velikim opterećenjem i manjkom priznanja u politici i društvu. Sve to je dovelo do toksičnog raspoloženja i do toga „da imamo jedinicu, koja veruje da nije dužna da bilo kome polaže račune“. Tu takođe treba dodati i probleme u rukovodstvu – koje sistematski gleda u stranu kada se radi o desničarsko ekstremističkim incidentima. Rezultat je bio da su vojnici koji bi hteli da se odbrane, držali jezik za zubima.

No, KSK ne bi mogla da se označi kao „armija u senci u Bundesveru“, rekao je Labs DW-u. „Ali, imamo gomilu labilnih pogrešno vođenih, mladih desno-ekstremističkih komandosa, koji stoje na ruševinama svoje egzistencije, koje sada treba da držimo pod kontrolom“ – jer KSK je svakako pred velikim promenama.

Foto: CARSTEN REHDER / AFP / Profimedia

Dostignuta nova dimenzija

Jedan incident iz aprila 2017. doveo je na kraju do raspuštanja čitave čete KSK. Na oproštajnoj zabavi za šefa II čete navodno je sviran desničarski rok, a bilo je i pozdravljanja Hitlerovim pozdravom. Bivši šef jedinice Paskal D. kasnije je osuđen na novčanu kaznu, zbog toga što je imao istetoviranu zastavu srpskih četničkih ekstremista. Nakon tog incidenta otpušten je iz jedinice KSK.

Još jedan vojnik KSK je upao u oko istražitelja. Na placu Filipa S. u februaru 2020. pronađena su dva kilograma plastičnog eksploziva, oružje, municija, granate za obuku i nacistički predmeti. Filip S. osuđen je na dve godine uslovno, zbog kršenja Zakona o kontroli ratnog oružja. I on je morao da napusti Bundesver.

Ministarka odbrane Nemačke, Anegret Kramp-Karenbauer ocenila je ovo otkriće „novom dimenzijom“ desničarskog ekstremizma. Nekoliko nedelja kasnije, u julu 2020. predstavila je reforme KSK. Trupe su dobile „vreme da se resetuju“ – pomenuta Druga četa je u potpunosti raspuštena, a vojnici su ili prebačeni u druge delove KSK ili u druge delova trupa.

Foto: PATRICK SEEGER / AFP / Profimedia

Iz sveta i regiona čitajte:

Reforma kao poslednji izlaz

Negativni naslovi su pogodlil KSK, seća se Hans-Peter Bartels. Najveći broj vojnika nisu anti-demokrate, smatra nekadašnji poverenik nemačkog Bundestaga. „I ako malo s njima posedite, odmah se oseti gorčina što se na njih gleda kao na utočište desničarskog ekstremizma“, rekao je on DW-u.

Ali, sa početkom reformi neće biti ništa mirnije oko ovih trupa. Sada je pod sumnjom komandat KSK Markus Krajtmajer da je povredio pravilo službe akcijom sakupljanja oružja. Pre oko godinu dana vojnici su mogli da, u protivpravnoj akciji amnestije, anonimno predaju ukradenu municiju. Najmanje 25.000 komada bojeve municije vraćeno je u periodu od marta do maja 2020, stoji u saopštenju Odbora za odbranu Bundestaga, koji je to saznao tek kada je akcija već bila prošla. Vraćane su takođe i ručne granate. Šta će se sada dogoditi sa komandantom Krajtmajerom ostaje otvoreno.

Ministarstvo odbrane je dalo KSK vremena do leta da se reformiše i situaciju stavi pod kontrolu. Ako im to ne pođe za rukom, još uvek postoji pretnja da se raspusti kompletna jedinica.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar