angela merkel
Angela Merkel Foto:EPA-EFE/CLEMENS BILAN

Nemačka Hrišćansko demokratska unija (CDU) pretrpela su juče ponižavajuće poraze na izborima u dva ključna regiona, što predstavlja novi udarac za partiju koju u septembru očekuju izbori na saveznom nivou, nakon čega će biti izabran naslednik kancelarke Angele Merkel.

Pročitajte još:

Bes javnosti zbog skandala u CDU oko nabavke maski pojačao je nezadovoljstvo Nemaca koalicijom koju predvode Merkelini konzervativci zbog sporog procesa vakcinacije uzrokovanog komplikovanom birokratijom i nestašicom vakcina.

Ocenjuje se da će to što Hrišćansko-demokratska unija (CDU) još nikad nije prošla ovako loše u dve pokrajine na jugozapadu Nemačke, osvojivši daleko manje od 30 odsto u nekadašnjim bastionima, gde su ranije dobijali i apsolutnu većinu glasova, upaliti sve alarme u stranci Angele Merkel.

Prema izlaznim anketama u jugozapadnoj pokrajini Baden-Virtenberg, Zeleni su osvojili 31,5 odsto glasova, CDU 23 procenta, što je manje od 27 koliko su konzervativci imali na posljednjim pokrajinskim izborima 2016. U susednoj Rajn-Palatinat, levo orijentisane socijaldemokrate (SPD) osvojile su najviše glasova 33,5 odsto ispred CDU za koji je prema anketama glasalo 25,5 odsto birača, prenosi Rojters.

Pored strahova od potencijalnog trećeg talasa koronavirusa, reputacija CDU je ukaljana proteklih nedelja nakon što je nekoliko konzervativnih poslanika podnelo ostavke zbog optužbi da su primili novac za nameštanje ugovora za nabavku zaštitnih maski. Popularnost CDU na nacionalnom nivou je sa 40 odsto od prošlog juna, kada je Nemačka bila svetli primer u borbi protiv korone, pala na 33 procenta ovog meseca.

Rezultati regionalnih izbora u obe pokrajine otvaraju mogućnost za potencijalne regionalne saveze Zelenih, SPD i liberalnih Slobodnih demokrata, koji su već upravljali Rajna-Palatinatom pre jučerašnjih izbora, navode Vijesti.

Lideri CDU strahuju da ove partije imaju dovoljnu podršku i na saveznom nivou usled čega bi njihova partija nakon izbora u septembru mogla da završi u opoziciji.

Rezultati takođe predstavljaju udarac za stranačkog lidera CDU Armina Lašeta, koji je favorit u trci za naslednika Merkelove, nakon što je pre dva meseca izabran za čelnika partije.

Foto:EPA-EFE/Federico Gambarini

Poraz uz Baden-Virtembergu, gde je poslednjih pet godina CDU bila mlađi koalicioni partner Zelenih, mogao bi pomoći Lašetovom bavarskom rivalu Markusu Zederu, šefu Hrišćansko socijalne unije (CSU) sestrinske partije CDU, u njegovim naporima da bude kandidat konzervativaca za kancelara. Zeder i Lašet žele da reše pitanje kandidature do 23. maja. Nijedan nemački kancelar do sada nije došao iz redova CSU.

Ukazuje se, međutim, da bi za CDU i bavarsku sestrinsku Hrišćansko-socijalnu uniju (CSU) bilo pametno da potraže dublje razloge pada i ocenjuje da bi, i da su vremena bolja za CDU, toj stranci bilo teško da u Rajnland Pfalcu pobedi popularnu socijaldemokratkinju Malu Drajer koja će zadržati premijersko mesto. Isto važi za zelenog premijera Vinfrida Krečmana u Baden-Virtembergu.

Za CDU je zabrinjavajuće i to što u ove dve pokrajine više nije potrebna za stabilnu koaliciju. U Rajnland-Pfalcu će verovatno biti nastavljena koalicija socijaldemokrata sa Zelenima i liberalima, a sada je matematički ista koalicija moguća i u Baden-Virtembergu.

Krečman je do sada bio u koaliciji s demohrišćanima, ali je pitanje da li ih dalje želi u vlasti. Krečman nije tipičan Zeleni, zapravo biračima deluje tako konzervativno, kao da je iz CDU.

Ako ipak nastavi koaliciju sa demohrišćanima, to će biti snažan signal pred savezne izbore, jer Zeleni po svaku cenu žele da vladaju i u Berlinu.

Uprkos padu demohrišćana, moguće da će upravo koalicija ove dve partije biti jedina matematički i politički moguća, smatra komentator DW.

Iz sveta i regiona čitajte:

Nakon 16 godina na vlasti, Merkelova ne traži reizbor u septembru, ostavljajući CDU bez takozvanog „Merkel aduta“ koji je pomagao konzervativnom bloku da pobedi na četiri uzastopna nacionalna izbora.

Srozavanje stranke pred njeno penzionisanje podseća na poslednje godine Helmuta Kola koji je bio kancelar jednako dugo kao i Merkelova, sve do 1998. godine i ostavio CDU u problemima, s teškim godinama u opoziciji.

Za današnje demohrišćane je uteha da će se njihova prednost na saveznom nivou teško sasvim istopiti do septembra, pa je sva prilika da će dati i sledećeg kancelara.

Nemačka i svet nestrpljivi su da saznaju ko će naslediti Angelu Merkel, a što pre demohrišćani donesu odluku ko im je kandidat, to će se pre probiti kroz negativne napise o svom kriznom menadžmentu tokom pandemije, zaključuje se u komentaru DW.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar