Zvonimir Šostar Foto: Nova S

"Izgubli smo ceo jedan Knin, ceo Beli Manastir", ovim rečima je lekar iz Hrvatskog nastavnog zavoda za javno zdravstvo Zvonimir Šostar opisao alarmantnu situaciju sa virusom korona, jer je broj umrlih u toj zemlji prešao 10.000. Iako brojke zabrinjavaju, a lekari upozoravaju da su bolnice krcate, mere koje podrazumevaju kovid propusnice izazivaju talase protesta. Kakva je situacija u toj zemlji, zašto je lakše izađi na ulicu nego poštovati pravila i kako to utiče na epidemiološku sliku, za emisiju "Probudi se", govorio je doktor Zvonimir Šostar iz Zagreba.

PROČITAJTE JOŠ:

„Mi samo sada na plafonu same epidemije, ne verujem da će biti nekakav poseban rast, ali preradno je govori o bilo čemu, pošto su još uvek visoki procenti pozitivnih. Mi smo jedan od retkih punktova koji testiraju i praznikom, a juče je kod nas bilo 58 odsto pozitivnih u odnosu na broj testiranih“, kaže doktor.

O buntu dela građana Hrvatske protiv kovid propusnica ističe sledeće.

„To je velika manjina. Vrlo malo ljudi se buni, ali moramo shvatiti ljude. Mi smo epidemiju u Hrvatskoj proglasili 11. marta prošle godine i sve vreme se borimo sa njom kao i sve zemlje Evrope, kao i celi svet. Ljudima je već dosta, ljudi su željni normalnog druženja. Imali su ovo leto jedan predah, ali mislim da dokle god se ne budemo vakcinisali barem 90 odsto ukupne populacije, ne možemo očekivati nikakvo poboljšanje. Ovo što smo do sada imali jako puno pozitivnih, mi očekujemo pritisak na bolnički sistem u sledećih nekoliko dana“, ističe on.

Dodaje da još ima mesta u bolnicama i da su otvorena kovid odeljenja, a da su za „ne daj bože“ spremne i sportske dvorene.

„Verujem da to ipak neće trebati. U Zagrebu je što se tiče starijih vakcinisano preko 70 odsto sa obe doze. Pozitivitet se sa starijih premestio na mlađe. Mislim da je nekih 20 odsto pozitivnih školske populacije, a ima i jako puno studenata. Nije toliko pritisak mlađih, jer oni lakše preboljevaju koronu“, rekao je on.

Što se tiče velikog neporevenja građana prema vakcinama, postavlja se pitanje da li odgovornost može da se pripiše onima koji rukovede celokupnom situacijom i da li su političari svesni kako neke njihove izjave mogu da utiču na ljude i budu presudne da li će neko odlučiti da se vakciniše ili ne.

„Nisu samo političari tu krivi. Tu je i očigledno velika borba u farmaindustriji. Podsetiću vas one priče sa AstraZenekom – ‘vakciniši se, pa ne nemoj da se vakcinišeš’. Cela Evropa i ceo svet je vrlo nespretno reagovao. Čudne stvari su se događale. Tome su doprineli i mediji, ali i političari. Vlada je prošle godine osnovala i stručno telo gde je stavila naučnike, pa zato ako ste deo tog tela ne možete se izdvajati i govoriti svoje mišljenje. Posebno neki od njih koji su preležali koronu i koji su dva puta vakcinisani pa govore da vakcina ne valja. Mislim da je to nekorektno i prema ljudima, jer se stvara nepoverenje koje je nepotrebno. Nijedna vakcina ne štiti 100 odsto, znamo to, ali smo upravo zahvaljujući vakcini iskorenili seo niz bolesti i to je zaista najveće dostignuće 20. i 21. veka“, ističe doktor iz Zagreba.

Što se tiče toga da li su potrebne strožije mere ili samo vakcinacija, doktor ističe da je potrebno i jedno i drugo.

„Ne smemo zaboraviti da se one osnovne mere od samog počekta moraju poštovati. Dakle maska, fizička distanca i dezinfekcija ruku. Da smo poštovali mere u celosti, situacija danas bi bila potpuno drugačija, da smo slušali struku i vakcinisali se danas bi situacija bila potpuno drugačija. Pogledajte zemlje Evrope – Nemačka, Danska, Švedska, Holandija, ponovo kreću mnogo strožije mere, pa čak i Portugal koji je vakcinisao preko 90 odsto svojih stanovnika. Imunitet stečen vakcinacijom ili preboljevanjem korone nije dugograjan. Treba biti oprezan i upravo zbog toga se treba pridržavati mera“, zaključio je on.

BONUS VIDEO: Razbijamo zablude o vakcinaciji – Dr Emina Milošević objašnjava zašto korona-vakcine primamo više od jednom

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar