Britanski soj grafika
Grafika: Slađana Đermanović/Nova.rs

Takozvana britanska varijanta koronavirusa prvi put se pojavila na engleskom ostru Šepi, retro mestu karavanskih parkova i mašina koje rade na novčiće. Lokalnu bolnicu su preplavili pacijenti sa koronavirusom, naučnici su se utkrivali sa vremenom kako bi saznali šta uzrokuje smrtonosni talas uprkos nacionalnoj blokadi. Odatle se britanski soj koronavirusa proširio dalje po svetu i sada je prisutan u više od 100 država. Istraživanja su pokazala da je ne samo zarazniji, nego i smrtonosniji, iako postojeće vakcine deluju protiv njega, prenosi Rojters.

PROČITAJTE JOŠ:

Toplo vreme mami turiste na ravno, močvarno ostrvo Šepi blizu ušća reke Temze. Oni svakog leta napune brojne kamp-kućice ili se sjate u sela sa brojnim atrakcijama.

Na istoku ovog ostrva se nalaze tri zatvora gde robija oko 2.500 muškaraca. U najvećem od njih, HMP Elmli, radio je 52-godišnji službenik Pol Totman. On je za Rojters ispričao priču o tome kako je otkriven smrtonosniji i zarazniji soj koronavirusa. Totman se 28. oktobra vratio kući ljut, ispričala je njegova supruga Lora.

Koronavirus se širio među osobljem i zatvorenicima HMP Elmlija, a Totman, koji je bio asmatičar, osećao se ugroženo. Jednog dana su ga pozvali iz zatvora i rekli mu da je bio u kontatku sa kovid pozitivnom osobom i da bi trebalo da se samoizoluje. Uradio je test na virus i dobio je pozitivan rezultat. Od simptoma je imao temperaturu i teško je disao, prenosi Rojtes.

Isle of Sheppey
Foto: REUTERS/Dylan Martinez

Prvi talas virusa prošlog proleća samo je okrznuo Šepi. Ovoga puta, bolest je poharala zatvor i ostrvo, piše u specijalnom izveštaju britanske agencije. Lora i njena ćerka su se razbolele, nedelju dana nakon testiranja, a Pol je odveden u bolnicu.

Rojters navodi da je Šepi podložan invaziji još otkad su ga Ivar bez kostiju i njegove vikinške horde osvojile u devetom veku. Dolazak britanskog soja koronavirusa – B.1.1.7 – takođe je bio brz i destruktivan.

Nova varijanta se brzo širila i sa oko tri odsto slučajeva u Engleskoj krajem oktobra porasla na 96 odsto početkom februara. Ovaj dramatičan rast doveo je do šestocifrenog broja smrtnih slučajeva od korone u Britaniji.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti predviđa da će to biti dominantna varijanta u SAD do kraja ovog meseca.

Virus mutirao hiljadu puta

Varijantu iz Kenta identifikovao je britanski Konzorcijum za genomiku kovida-19 (COG-UK), osnovan prošlog marta. Od kako se korona pojavila 2019. godina, mutirala je hiljadu puta.

Isle of Sheppey
Foto: REUTERS/Dylan Martinez

Rešavanje misterije sa sojem iz Kenta bila je trka sa vremenom za naučnike, koji su sekvencirali skoro polovinu svetskog kataloga genoma kovida-19. Kasnije je utvrđeno da je prvi slučaj B.1.1.7 pronađen još u septembru, ali ga naučnici nisu u potpunosti povezali sa porastom slučajeva u decembru.

COG-UK je tada sekvencirao oko 9.000 uzoraka nedeljno, koristeći ostatke brisa iz laboratorija u kojima se obrađuje većina britanskih testova na kovid-19. Tokom većeg dela prošle godine, taj proces je trajao oko dve nedelje. Ali, kako piše Rojters, prikupljanje i sekvenciranje genoma je relativno jednostavan deo posla i mnogo teže je brzo ustanoviti da li je neka varijanta zaraznija ili smrtonosnija.

Do su naučnici pokušavali da reše misteriju, pogrebne službe u Šepiju su radile 18 sati dnevno, a bolnie su primale sve više pacijenata koji su često bili i previše bolesni. Na kraju su informacija od kolege iz Brazila i otkriće u vezi sa kovid testovima pomogli naučnicima COG-UK da odgonetnu soj iz Kenta i brže potvrde koliko je opasan.

Šta se zna o ostrvu Šepi

Britanska agencija piše da su zaraze i pre pogađale ostrvo Šepi. Uz njegovu zapadnu obalu nalazi se ostrvo Dedmens, po kojem su rasute ljudske kosti za koje se smatra da pripadaju muškarcima i dečacima koji su umrli od zaraznih bolesti na zatvorskim brodovima privezanim u blizini u prošlim vekovima. Jedna takva bolest bila je „močvarna groznica“, kasnije poznata kao malarija. Poslednja velika epidemija malarije u Britaniji desila se na Šepiju, a doneli su je vojnici koji su se vraćali iz Prvog svetskog rata. Rojters navodi i podatak da je nakon Bitke kod Trafalgara telo admirala Nelsona doneseno na Šepi u buretu alkohola.

Preko klisura koji deli Šepi od ostatka Kenta izgrađena su dva mosta. Veći je otvoren tek 2006. Neki meštani i dalje smatraju da je ostrvo odsečeno. Anđela Harison, lokalna zdravstvena zvaničnica, rođena je na Šepiju i poznaje ljude koji nikad nisu napustili ostrvo. Centralni London je udaljen samo 40 milja uz Temzu, ali su bogatstvo i vrednosti metropole zaobišli Šepi, koji ima 40.000 stanovnika.

Harisonovoj je krajem oktobra bilo jasno da je novi talas zaraze žestoko pogodio ostrvo. Bil Taton, odbornik koji zastupa Istočni Šepi, smatra da je ostrvo trebalo da zatvori mostove i zabrani ulazak i izlazak na dve nedelje.

Isle of Sheppey
Foto: REUTERS/Dylan Martinez

Velika klasna i geografska podela

Kent je poznat kao „bašta Engleske“ zbog obilja voćnjaka i vrtova hmelja, i njegovih plaža, dvoraca i bajkovitih engleskih sela. Međutim, Rojters ističe da je taj okrug manje idiličan nego što izgleda.

„Postoji velika klasna podela, velika geografska podjela“, izjavila je ekspertkinja za javno zdravlje Džeki Kasel, koja je odrasla na Šepiju.

„Većina novca je u sredini okruga, a većina siromaštva na periferijama“, dodala je. Grad Širnes je među najsiromašnijim oblastima u Britaniji. Oko polovina dece u njemu živi u siromaštvu. Mnogi veruju da je takvom stanju doprinelo zatvaranje brodogradilišta 1960. godine, kada su hiljade ljudi ostale bez posla. Stotine su izgubile posao kada se zatvorila čeličana 2011. godine.

Danas slabo ima posla u Šepiju i mnogi ostrvljani pokušavaju da se zaposle na „kopnu“ – to jest u Britaniji, kaže odbornik Taton.

Jedan od najvećih poslodavaca Šepija je Zatvorska služba njenog veličanstva. Totman je 22 godine radio u HMP Elmliju. Lora kaže da je njen suprug bio svestan da je taj teški posao još rizičniji zbog koronavirusa. Socijalna distanca često nije bila moguća u ćelijama i skučenim prolazima, a ventilacija je bila loša. Totman je 6. novembra odveden u bolnicu u Margejtu, primorskom gradu u Kentu.

Zajednica donela zarazu u zatvor

Zatvorska služba je saopštila da je na početku pandemije brzo reagovala da bi suzbila širenje virusa. Zabranjene su posete, obezbeđeno je 1.200 privremenih ćelija i osoblje je dobilo više zaštitne opreme. Osoblju je naređeno i da više koristi maske u instrukcijama 12. okrobra, do kada je epidemija stigla u HMP Elmli.

Broj zaraženih na nacionalnom nivou je rastao. Premijer Boris Džonson je 31. oktobra objavio drugo zaključavanje u Engleskoj, što je smanjilo broj zaraženih, ali ne na Šepiju. Do 18. novembra, Svejl je postao najgore britansko žarište. Stopa zaraze u Istočnom Šepiju, gde su smešteni zatvori, bila je devet puta veća od nacionalnog proseka.

Isle of Sheppey
Foto: REUTERS/Dylan Martinez

Ispostavilo se, međutim, da nije zatvor zarazio širu zajednicu, nego obrnuto.

Zatvorski službenik Totman je svakog jutra iz bolnice u Margejtu slao supruzi poruke da bi joj rekao kako je spavao. To je prestalo 16. novembra. Totman je u toku noći priključen na respirator i uveden u komu. Nakon tri dana je prebačen u bolnicu Sent Tomas u centru Londona na rizičnu ECMO terapiju. Lora je pošla da ga vidi i gajila je nadu da će izvući.

Rešavanje misterije

Krajem novembra objavljeni su najnoviji podaci o broju zaraženih u Britaniji. Uprkos višenedeljnom nacionalnom zaključavanju, cifre su rasle u Kentu i na jugoistoku Engleske, a zdravstveni zvaničnici nisu imali objašnjenje.

Prvi napredak povodom otkrivanja novog soja desio se početkom decembra, kada je britanski biolog Endru Rembot sa Univerziteta Edinburg dobio informaciju od naučnika udaljenog hiljadama kilometara. Brazilac Tulio de Oliviera je primetio neobične mutacije na virusu kada je proučavao porast broja zaraženih u južnoafričkoj pokrajini Istočni Kejp. On je otkrio takozvanu južnoafričku varijantu, koja je smanjila dejstvo nekih vakcina.

Rembot je počeo da češlja genomske baze podataka u Britaniji, i B.1.1.7 se isticao iz dva razloga. Brzo je akumulirao zapanjujući broj mutacija, ukupno 23. Rembot je takođe primetio da je osam od tih mutacija bilo na šiljastom proteinu, koji pomaže virusu da se zakači ljudske ćelije. To je bilo značajno jer potencijalno utiče na to koliko je virus prenosiv. Do 7. decembra je došao do procene da je novi soj 70 odsto prenosiviji.

Sledećeg dana, Britanija je postala prva zapadna država koja je počela vakcinaciju protiv kovida, što je probudilo nadu da će virus konačno biti obuzdan. Rembot je sa ekspertima vladine agencije za vanredne zdravstvene situacije razgovarao o varijanti koja je pretila da ugasi taj optimizam. Naučnici su odlučili da pojačaju istraživanje B.1.1.7.

Rojters piše da je otkrivanje soja sekvenciranjem čitavog genoma precizno, ali sporo. Međutim, genetičar Baret je došao do otkrića koje je ubrzalo taj proces. Standardni kovid testovi zasnovani na genima ne sekvenciraju čitav genom. Oni traže tri gena i daju pozitivan rezultat ako se jasno otkriju makar dva od njih. Neke laboratorije su do decembra primetile da neobično veliki broj pozitivnih testova ne otkriva jedan od tri gena. Baret je uskoro zaključio da testovi ne otkrivaju gen jer je neki soj doveo do njegove mutacije. A taj soj je bio B.1.1.7.

To je značilo, kako navodi se u Rojtersovom izvještaju, da su naučnici COG-UK sada mogli da uđu u trag novom soju preko kovid testova sa nedostajućim genom. Oni su do sredine decembra potvrdili da B.1.1.7 stoji iza novog porasta broja zaraženih i da je verovatno zarazniji od prethodnih sojeva.

Trka između vakcina i novih sojeva virusa

Pol Totman, zatvorski službenik iz Šepija, nije reagovao na ECMO terapiju.

„Pluća su mu bila previše oštećena“, rekla je njegova supruga Lora. Pet dana pre Božića, uz prisustvo njegove porodice, lekari su isključili aparate koji su ga održavali u životu.

Britanija sada postepeno izlazi iz tromesečnog lokdauna koji je, zajedno da brzom vakcinacijom, znatno smanjio broj zaraženih i umrlih od kovida-19. To je trka između tog soja i vakcina, kaže Erik Volc, koji predviđa da će se B.1.1.7 širiti globalno, ali da će „udariti u zid kada se vakciniše više ljudi“. Džefri Baret kaže da naučnici sada proširuju i ubrzavaju sistem COG-UK za genomski nadzor, što im omogućava da brže odgovore na epidemije i mutacije.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar