Konačno objašnjeno: Zašto je baš Petrinja stradala

Svet 30. dec. 202013:13 > 15:23
Podeli:
Foto: TANJUG/ FOTO HINA

Docent dr. Josip Stipčević sa Geofizičkog odseka zagrebačkog PMF-a detaljno je objasnio kako je došlo do katastrofalnog zemljotresa u blizini Petrinje.

„Dok sa strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolini pokušaću da objasnim nešto o zemljotresima koji su se dogodili na tom području“, navodi Stipčević objašnjavajući kako se jučerašnji zemljotres dogodio na rasedu koji se otprilike pruža u smeru severozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.

Pročitajte još:

„Ovo je granični rased između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog raseda (mehanički diskontinuiteti stenske mase, po kojima se odigralo kretanje, a nastaju usled naprezanja u stenskoj masi) kompenzuju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima.

Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih zemljotresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, tačnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila deo velike Afričke ploče od koje se odvojila pre više miliona godina. Ova „naša“ mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje te međudjelovanje s Evropom uzrok je potresima u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovinim, Sloveniji i svim okolnim područjima – ukazuje naučnik.

Objašnjava kako je uticaj ove interakcije najvidljiviji u područjima uz obalu Jadrana gde planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče.

„Takođe, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se delimično prenosi i na širu regiju. Ako bliže pogledamo rasedni sistem na kojem se jučerašnji potres dogodio, vidi se da je pomak rasednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na ploči.

Josip Stipčević Foto:rses.anu.edu.au

Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gde većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo raseda podiže po drugom“ detaljno raščlanjuje Stipčević komentarišući kako prve procene govore da se potres dogodio na rasedu koji se pruža severozapad-jugoistok i da je dužina pucanja raseda oko 25 km.

Ovakav potresni mehanizam i pružanje raseda upućuju da je došlo do pomaka severnog dela raseda prema istoku. Poslednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8.

„Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko raseda, započeo je novi ciklus naprezanja rasednih ploča usled delovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjih potresa tektonske sile naprezale su stene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalno treskanje na području Gline i Petrinje“ analizira dr. Stipčević.

Važno je, kaže on, osvrnuti se i na neuobičajen sled događaja kod ove potresne serije. Iako smo se nadali da je prekjučerašnja zemljotres bio glavni, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni potres pa se jači dogodio juče.

“Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sledećih dana iako je to vrlo malo verovatno. Ono što je zasad sigurno jeste da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja. Današnji potres i njegove katastrofalne posledice ipak će nečemu koristiti. Iz ovih dosadašnjih i onih potresa koji će se dogoditi u sledećim danima i nedeljama naučićemo mnogo i to će omogućiti sprečavanje razornih posledica budućih potresa u Hrvatskoj“ zaključuje docent s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Komentari

Vaš komentar