Foto: Printscreen/YouTube/Claire Russo for Congress

Kler Ruso iz redova Demokratske stranke vodi kampanju za Kongres u Virdžiniji, a u televizijskom spotu koji je objavila, političarka govori i seksualnom nasilju koje je pretrpela 2004. godine. #MeToo je definitivno oblikovao politički pejzaž - u Americi naročito - mada dosad niko u kampanji nije izgovorio rečenicu: "Bila sam drogirana i silovana."

Spot počinje fotografijom devojaka u lepim haljinama koje se grle i smeju. Ipak, narator spota ubrzo stavlja do znanja gledaocima da to nije bila nikakva noć za slavlje.

„Bila je 2004. godina“, govori Kler Ruso, sada 40-godišnjakinja, bivša vojnikinja. „Bila sam na balu organizovanom za marince kada me je nadređeni drogirao i silovao.“

Ruso je u narednih nekoliko godina pokušavala da iznese slučaj na sudu, ali pošto je Marinski korpus SAD odlučio da ne goni njenog nadređenog i odbio joj zahtev za transfer u drugu bazu, Ruso je slučaj predstavila okružnom tužiocu u San Dijegu. Njen napadač se izjasnio krivim za sodomiju pre suđenja i osuđen je na tri godine zatvora. Zahvaljujući Marinskom korpusu, pušten je pošto je odslužio polovinu kazne.

Ruso sada nasilje koje je preživela, ali i ono što je potom usledilo, pozicionira u središte svoje kampanje u trci za Kongres. Njena televizijska reklama je prva u kojoj kandidat ili kandidatkinja govore o silovanju na ovaj način, piše Njujork tajms.

„Ja sam neko čiji je glas ućutkivan, neko kome je uskraćena pravda“, rekla je Ruso u intervjuu. „Važno je pokazati glasačima u ovom distriktu da možemo da pobedimo i da možemo da povratimo moć.“

Kao žrtva seksualnog nasilja, Ruso se poravnava sa moćnim elementom identiteta Demokratske partije: da je ona stranka koju za žene vode žene. Tokom poslednjih nekoliko godina, demokrate u sve većem broju ističu nultu toleranciju na seksualne prestupe.

Demokratska partija, zapravo, nastoji da se povuče jasnu liniju između svojih ljudi i predsednika Donalda Trampa iza kojeg stoji čitava istorija mizoginije i optužbi za seksualno nasilje. Demokratama je u tom smislu i nesrećno saslušanje Kristin Blejz Ford pred imenovanje Breta Kavanoa u Vrhovni sud SAD 2018. godine pomoglo na midterm izborima. Žene su glasale protiv republikanaca koji su sudiju optuženog za seksualni napad smestili u Vrhovni sud.

Stvar se, međutim, zakomplikovala u martu kada je Tara Rid, nekadašnja pomoćnica u Senatu, optužila Džoa Bajdena za seksualni napad. Demokrate su pohrlile da odbrane Bajdena koji će biti kandidat stranke na predstojećim predsedničkim izborima, a republikanci ovaj slučaj koriste kao dokaz tvrdnje da su demokrate, pre svega, licemeri.

Pročitaj i:

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da značajan broj Amerikanaca svih političkih opredeljenja nije siguran koliko je verovati Tari Rid ili Džou Bajdenu. Stručnjaci još upozoravaju da bi optužbe za licemerje mogle da se upotrebe za napad na kredibilitet Demokratske stranke.

U Virdžiniji u kojoj Kler Ruso sada vodi kampanju, demokrate su poslednji put pobedile 2008. godine. Sama Ruso rekla je da podržava Bajdena ističući razliku između načina na koji je Bajden reagovao i Trampove reakcije na optužbe više od desetine žena.

„Možete da želite da naš sistem bude bolji, da vam je stalo do žrtava, i da u isto vreme podržavate Džoa Bajdena“, rekla je Ruso.

Njen prvi politički spot predstavlja je kao nekog ko je preživeo strašnu stvar, kao demokratu, majku i marinca.

Kaže da nije odlučila da se kandiduje za Kongres zbog toga što se dogodilo, već je reč o kombinaciji motiva – vremenu koje je odslužila u Iraku i Avganistanu, radu u nacionalnoj bezbednosti i njeno troje dece.

„Shvatila sam da mogu da služim svojoj zemlji jednako ako se borim za pravdu i žrtvama dajem snagu da se njihovi glasovi čuju kao kada razbijam mreže pobunjenika u Avganistanu“, rekla je Kler Ruso.

Njena kampanja jeste revolucionarna, ali žene su u politici već počele da govore iskreno o ovim temama. U emotivnom govoru koji je 2013. godine održala pred Senatom savezne države Mičigen, guvernerka Grečen Vitmer otkrila je da je pre nekoliko decenija seksualno napastvovana. Senatorka Džoni Erst, republikanka iz Ajove, prošle godine je ispričala da je silovana dok je bila studentkinja.

Takve priče i priznanja dolaze sa obe strane političkog spektra i jasan su dokaz da seksualno nasilje nije partijska stvar.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare