Vakcinacija Nemačka. Foto: EPA-EFE/SASCHA STEINBACH

Rasprava o obaveznom vakcinisanju protiv korone, kao sredstvu u borbi protiv pandemije, vodi se u EU različito - od zemlje do zemlje. U Nemačkoj je takva obaveza zakonski teško sprovodiva.

PROČITAJTE JOŠ:

Francuska

U nedavnom televizijskom obraćanju predsednik Makron dao je novi zamah kampanji vakcinisanja u svojoj zemlji.

Mere se pre svega odnose na zdravstvene radnike: Ako zaposleni u bolnicama i staračkim domovima ne budu vakcinisani do septembra, preti im gubitak posla. Pored toga, predsednik je najavio ograničenja za one koji nisu imunizovani.

Do sada nije u potpunosti cepljeno ni 39 posto Francuza. U Francuskoj nema kritika najave obaveznog vakcinisanja. Naprotiv: odmah nakon Makronovog TV-obraćanja, Francuzi su putem interneta rezervisali gotovo milion termina za vakcinaciju – radi se uglavnom o građanima mlađim od 35 godina, prenosi Dojče vele.

Grčka

„Nećemo ponovo zatvarati zemlju zbog neprimerenog ponašanja nekih ljudi“, rekao je premijer Kirijakos Mitcotakis početkom ove sedmice.

Boravak u zatvorenom prostoru – restoranima i kulturnim ustanovama – biće dozvoljen samo vakcinisanima. Zaposleni u zdravstvenom sektoru i gerijatrijskoj njezi takođe se obavezno moraju cepiti, u protivnom mogu biti udaljeni sa posla.

Protivljenja tome su umerena. Posle opsežnog ublažavanja mera ograničenja, u poslednje dve sedmice broj novih infekcija naglo je porastao. Stručnjaci za koronu uzroke širenja virusa vide pre svega u razuzdanom noćnom životu i zabavi mladih ljudi. S obzirom na teško uzdrmani zdravstveni sistem, to je dovoljan razlog da odgovorni u Atini dignu uzbunu.

Nemačka

Nedugo nakon što je obavezno vakcinisanje uvedeno u mnoge zemlje EU, iż Nemačke je stigao jasan prigovor. Kancelarka Angela Merkel odbacila je to u utorak s neobičnom jasnoćom:

„Ne nameravamo putem, koji je predložila Francuska. Rekli smo da neće biti obaveznog vakcinisanja“. Merkel može biti sigurna da ova izjava neće izazvati veliko protivljenje javnosti. Jedan od razloga za to je taj što bi se generalni zahtev za obaveznim vakcinisanjem teško mogao sprovesti. Pravo na fizički integritet ukorenjeno je u Ustavu kao osnovnom zakonu.

Međutim, postoje izuzeci. Na primjer, deca moraju biti vakcinisana protiv ospica kad krenu u školu ili vrtić. Isto se odnosi na ljude koji rade u vrtićima, školama ili medicinskim ustanovama, kao što su vaspitači, prosvetni radnici i veliki dio medicinskog osoblja. Poražioci azila i izbeglice takođe se moraju cepiti, četiri sedmice nakon što su dobili smeštaj u Izbegličkom domu.

Engleska

Vlada u Londonu je na „cik-cak”- kursu. Britanski premijer Boris Džonson pozvao je stanovništvo na oprez i obzirnost.

To se uklapa u činjenicu da je vlada pre nekoliko sedmica najavila obavezno vakcinisanje za zaposlene u domovima za penzionere. Ova obaveza se odnosi i na frizere i druge uslužne delatnosti, kao i na dobrovoljne pomagače – volontere.

S druge strane, pod pritiskom javnog mnjenja, premijer sledi kurs otvaranja zemlje u svim oblastima života. Gotovo sve mere protiv korone trebalo bi da budu ukinute od ponedeljka 19. jula.

Češka Republika

U ovoj istočnoevropskoj zemlji deca moraju biti cepljena protiv devet bolesti, uključujući difteriju, tetanus, hepatitis B, ospice, rubeolu i zauške. Vrtići i jaslice mogu odbiti da prime dete ukoliko nema potvrdu o cepljenju. A i roditeljima preti novčana kazna. O tome nema veće javne rasprave.

Ako obavezno vakcinisanje postane merilo za sve, sasvim je moguće da će politički odgovorni u Pragu uskoro naglas naglas razmišljati i o obaveznom cepljenju protiv korone. Prema najnovijim podacima Instituta Robert Koh, u Češkoj je samo 36 posto stanovništva potpuno vakcinisano, što je donja trećina u poređenju sa drugim zemljama EU.

Bonus video: Sve što niste znali o trećoj dozi vakcine protiv korone

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar