Vakcinacija Nemačka. Foto: EPA-EFE/SASCHA STEINBACH

U nemačkim centrima za vakcinaciju sve češće se otkazuju već dogovoreni termini, a istovremeno se širi zarazna delta varijanta korona virusa, piše DW i postavlja pitanje da li se time dovodi u pitanje zacrtani cilj - kolektivni imunitet.

PROČITAJTE JOŠ:

Navodi se da je vlada u Berlinu do sada potrošila 25 miliona evra na plakate, TV-spotove i informacije na internetu, a da je kampanja ovih dana verovatno postala važnija nego ikad.

Sa 55 odsto vakcinisanih prvom dozom i 37 procenata potpuno vakcinisanih, Nemačka čini ogromne korake prema tački koja se smatra presudnom u borbi protiv pandemije – samo ako se neodlučni i protivnici vakcinacije privole na vakcinaciju moguće je dostići cilj od 85 do 90 odsto vakcinisanog stanovništva, što neki naučnici smatraju neophodnim kako bi se postigao tzv. „kolektivni imunitet“.

Problem je, međutim, u tome što kampanja ne uspeva da dopre do neodlučnih, kao ni do protivnika vakcinacije, ističe DW.

Vakcinacija Nemačka. Foto: EPA-EFE/SASCHA STEINBACH

„Kampanja uopšte nije doprla do ljudi koji su nesigurni ili se protive vakcinaciji“, kaže Štefen Egner, osnivač i direktor firme MediaAnalyzer. Taj institut za istraživanje tržišta anketirao je 500 ljudi o efektima kampanje „Nemačka zavrće rukave“ i – kad bi kampanja morala da se oceni školskom ocenom, dobila bi trojku ili dvojku, s obzirom na to se njome ne povećava spremnost na vakcinisanje tamo gde je još nema.

„Trenutno ne znamo dovoljno o protivnicima vakcinacije i onima koji su sumnjičavi. Ne poznajemo ih. I to je ogromna razlika u poređenju s većinom drugih reklamnih kampanja, gde firme tačno znaju ko su njihovi kupci“, kaže Egner.

Među neodlučnima tek svaki peti gleda TV-spotove iz kampanje i većina kaže da im se oni ne obraćaju „dovoljno emocionalno“. Egner kaže da je zato potrebno tačno znati kome se kampanja obraća i da je potreban jasan motiv, kao što je, recimo, povratak slobode.

Sa druge strane, predsednica Nemačkog imunološkog društva Kristine Falk tvrdi da za samo 15 minuta može svakog neodlučnog da uveri u prednost vakcinacije.

U poslednje vreme sve su češće vesti o brojnim otkazivanjima već dogovorenih termina za vakcinaciju, posebno kada je reč o drugoj dozi. Taj procenat se razlikuje od pokrajine do pokrajine – dok se u Severnoj Rajni Vestfaliji on kreće oko šest odsto, u Berlinu je čak oko 20 procenata. Neki naučnici upozoravaju na negativne posledice tzv. „umora od vakcinisanja“, pa se čak zalažu i za kazne u iznosu do 30 evra onima koji bezrazložno otkažu već dogovoreni termin.

Međutim, Ministarstvo zdravlja Severnog Rajne Vestfalije u to ne veruje i tvrdi da, ako ljudi ne dođu na dogovoreni termin, to ne znači automatski da se neće vakcinisati.

Izostanak druge doze mogao bi da ima fatalne posledice, s obzirom na varijantu delta, koja, prema navodima Instituta Robert Koh, već čini najmanje polovinu novih infekcija u Nemačkoj.

Foto:EPA-EFE/RONALD WITTEK

Kristine Falk već razmišlja korak dalje i, poput saveznog ministra zdravlja Jensa Špana, zagovara i treću dozu na jesen ili zimu, posebno za rizične grupe.

Neki političari sada žele da skeptike pridobiju kroz sistem bonusa – kao u SAD, gde se pokušava da se neodlučni namame poklonima, besplatnim džointima marihuane ili čak lovačkom dozvolom. Kristine Ašenberg-Dugnus iz Liberalne stranke (FDP) predlaže, na primer, besplatne ulaznice za zabavne parkove ili muzeje.

Potpredsednik Nemačkog društva za psihologiju Štefan Šulc-Hart je protiv toga. Smatra da se kratkoročno sigurno može postići efekat takvim poklonima, ali da je dugoročno to kontraproduktivno. On ističe da to može i da osnaži protivnike vakcinacije, a moglo bi i ljude koji su neodlučni da navede na drugu stranu.

Svi stručnjaci slažu se da Nemačka mora da pridobije neodlučne i skeptike, ali pokušati da se protivnici nagovore na vakcinaciju isto je tako beznadežno kao i nagovoriti Krsitijana Ronalda da pije Koka-kolu.

„To su u pravilu ljudi koji veruju u teorije zavere ili su generalno sumnjičavi. A uz to postoje i određene korelacije s populističkim i posebno desničarskim uverenjima“, kaže Šulc-Hart.

DW navodi da nemačka vlada planira da pokrene novu reklamnu kampanju u cilju vakcinacije, uz pomoć poznatih osoba i influensera.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Bonus video: Pitali smo Hrvate da li bi se vakcinisali u Srbiji

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar