Foto: Shutterstock

Masovni protesti u Nikšiću i Podgorici uzburkali su strasti juče u Crnoj Gori, a građani su se okupili na ulicama povodom izmene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i izmene Zakona o registru prebivališta i boravišta. Protest ispred zgrade crnogorske Vlade, blokada puteva širom zemlje, incident na putu Nikšić - Podgorica, rezultirali su odlukom Vlade da odloži razmatranje dokumenta koji reguliše pitanja dobijanja crnogorskog državljanstva. Nakon jučerašnjeg dana, postavlja se pitanje: Zašto je zakon koji olakšava dobijanje državljanstva u Crnoj Gori - problem?

PROČITAJTE JOŠ:

Za portal Nova.rs izmenu pomenutog zakona i proteste u Crnoj Gori prokomentarisao je Srdan Kosović, glavni urednik „Vijesti“.

„Bitno je znati da se menja jedan kriterijum od ukupno osam koji su potrebni da bi se konkurisalo za crnogorsko državljanstvo. Tako da se mirne duše može zaključiti da je problem oko zakona ogromna buka i čitav niz dezinformacija šta te izmene znače – od toga da će se ljudima oduzimati državljanstvo, do toga da se radi o pripremi za popis, pa do toga da crnogorsko državljanstvo automatski znači i biračko pravo. Te stvari su izazvale problem, ali postoji i nepoznanica na koliko se ljudi odnosi ta izmena, odnosno koliko će ljudi tom izmenom steći uslov da dobiju državljanstvo“, rekao je naš sagovornik.

Što se tiče protesta ispred zgrade Vlade Crne Gore, Kosović je rekao sledeće.

„Građani su ispred Vlade i u drugim crnogorskim gradovima protestovali upravo zbog tih najavljenih izmena, naravno potpomognuti tom dezinformacionom kampanjom, ali i tvrdnjama opozicionih partija da se radi o svojevrsnom izbornom inženjeringu koji za cilj ima izmenu strukture biračkog tela Crne Gore, ili kako su u DPS-u to nazvali – agresivno posrbljavanje. Bivši ministar i pravnik Boris Marić je juče rekao da te izmene ne znače nikakav inženjering i nikakvu dramatičnu promenu već da se radi o proračunatoj političkoj strategiji podizanja tenzija zbog plana da se uvede red u tu oblast, jer se do sada krajnje arbitrarno postupalo“, dodao je on.

Posle 10 godina života u Crnoj Gori, još nemam državljanstvo

Zorana P. (39), iz Podgorice za Nova.rs kaže da je prestala i da se nada da će postati državljanka Crne Gore.

Podgorica
Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

„To je sramota! U Crnu Goru sam iz Srbije došla još pre 10 godina i od tada ovde živim i radim, ali još nemam državljanstvo. Tek posle šest godina sam dobila stalni boravak u zemlji, iako sam udata za Crnogorca i sa njim imam dvoje dece. Moram da naglasim da sam ja čak imala sreće jer znam mnogo ljudi koji žive ovde i duže od jedne decenije, a još nemaju ni stalni boravak, a kamoli državljanstvo“ revoltirano priča Zorana za naš portal.

Ona naglašava da jedno od njeno dvoje dece, koje je rođeno u Beogradu, takođe nema državljanstvo.

„Jedno dete rodila sam u Beogradu, jer smo u to vreme živeli u Srbiji. Moj sin još nije dobio državljanstvo Crne Gore, iako živi ovde od prve godine svog života, i otac mu je Crnogorac. Drugo dete rođeno je u Crnoj Gori i naravno ima sve papire“ kaže naša sagovornica, i dodaje da je čak i posao u Podgorici dobila bez državljanstva.

„Radim ovde kao strani državljanin i kako je krenulo verovatno će tako uvek i biti. Nisam sigurna da će se ovo ikada rešiti“, kaže ona.

„Živim 22 godine u Crnoj Gori i još nemam državljanstvo i pravo glasa“

Tivćanka Miljana Dašić ispričala je za “Vijesti” da je pre 22 godine kao raseljeno lice došla sa Kosova, da je prijavljena u toj opštini, ali da ni do danas nije stekla pravo na državljanstvo.

Foto: Shutterstock

„Nisam rođena u Crnoj Gori, niti imam državljanstvo, niti imam pravo glasa. Ove godine se navršava 22 godine koliko živim ovde, od mojih 26. Nemam pravo da biram ko će biti na vlasti u zemlji u kojoj živim, u kojoj želim da ostanem i za čiju sam se demokratiju i ljudska prava drugih nebrojeno puta, što kao građanka, što kao novinarka, borila. Iako biračko pravo ostvarujem u Srbiji (jer zbog pravne akrobatike ne mogu “legalno” boraviti ovde bez državljanstva Srbije), ne glasam, jer mislim da niko nema pravo da odlučuje o životima građana zemlje u kojoj ne živi. Sa druge strane, o mom životu i životu svih onih koji žive u Crnoj Gori imaju pravo da odlučuju oni koji ovde dođu kad su izbori. Ali oni su u odnosu na mene građani prvog reda, je li tako? Jer ipak, oni su rođeni ovde, iako ih je uglavnom upravo ono što glasaju nateralo da postanu dijaspora”, rekla je civilna aktivistkinja za Vijesti.me.

Ona dodaje da je zbog državljanstva, uprkos kompletnom školovanju i stalnom boravku u Crnoj Gori, prilikom upisivanja na fakultet imala jednak status kao državljani iz inostranstva.

“Zbog toga sam morala da pauziram godinu, jer su samo dva strana studenta primali po smeru. Uspela sam tek naredne godine da upišem fakultet, takođe kao stranac, i nisam imala pravo na budžet tokom studija, kao ni na stipendije!“

Propisi koji regulišu načine sticanja državljanstva u Crnoj Gori

Pitanje dobijanja državljanstva regulisano je sa dva propisa, Zakonom o državljanstvu iz 2008. i naknadnom Odlukom Vlade Crne Gore o kriterijumima za sticanje državljanstva.

Vlada Zdravka Krivokapića namerava da promeni samo Odluku i za što joj ne treba saglasnost Skupštine i to deo koji se odnosi na tumačenje što je zakoniti boravak. Zakonom, koji je na snazi, osoba može dobiti državljanstvo ako u Crnoj Gori zakonito boravi deset godina.

Odlukom, koju je usvojila prethodna vlast, propisano je da zakoniti boravak podrazumeva stalni boravak koji se dobija nakon pet godina privremenog boravka.

Foto: Shutterstock

To je praktično značilo da osoba u Crnoj Gori treba da boravi neprekidno 15 godina, odnosno pet privremeno dok ne dobije stalni boravak (po propisu Odluke) pa onda još i deset stalnog boravka (po Zakonu) da bi dobila državljanstvo. Prema Odluci novih vlasti, zakoniti boravak podrazumevaće i privremeni.

Protesti ispred zgrade Vlade u Podgorici

Protest ispred zgrade crnogorske Vlade završen je juče uz tenzije, ali bez incidenata nakon što je Vlada odložila razmatranje dokumenta koji reguliše pitanja dobijanja crnogorskog državljanstva, što je bio povod protestnog okupljanja.

Nekoliko stotina građana okupilo se 8. aprila ispred sedišta Vlade Crne Gore u Podgorici protestujući zbog najavljene namere Vlade da spusti kriterijume za dobijanje crnogorskog državljanstva, a time i biračkog prava zasad nepoznatom broju ljudi koji žive u Crnoj Gori, a poreklom su iz zemalja regiona.

Uz crnogorske zastave i druga nacionalna obeležja, okupljeni su skandirali , „Nije naša Vlada!“, „Branićemo ovih dana Crnu Goru od dušmana!“ “Nije ovo Srbija”, “Kosovo je pored Srbije” uz uvredljive poruke upućene članovima izvršne vlasti.

Premijer Zdravko Krivokapić optužio je, putem objave na Tvitera, predsednika Crne Gore Mila Đukanovića da destabilizuje Crnu Goru i da je on „izveo narod na ulicu“.

Odgovarajući na optužbe premijera Krivokapića, predsednik Crne Gore Milo Đukanović je negirao da on organizuje proteste poručujući da Krivokapić neodgovorno upravlja državom.

Policija je sprečila građane iz drugih crnogorskih gradova da dođu na antivladin protest u Podgoricu zbog epidemioloskih mera kojima se zabranjuje međugradski saobraćaj, osim uz validne dokumente.

Incident na putu Nikšić – Podgorica

Na društvenim mrežama pojavili su se juče dramatični snimci koji su zabeleženi na putu Nikšić-Podgorica u Crnoj Gori.

„Upravo je u Nikšiću naočigled dvadesetak policajaca autom pregažen čovek koji je bio među Crnogorcima. Policija nije ništa uradila da vozača zaustavi niti je čoveku pružila pomoć“, stoji u objavi na Tviteru.

Nakon toga su brojni korisnici društvenih mreža krenuli da dele snimke sa lica mesta koji su i više nego dramatični. Na snimku se vidi kako je grupa građana opkolila navodno službeno vozilo. Ono se nije zaustavilo već je nastavilo dalje i pritom oborilo nekoliko osoba.

Na Tviteru se pojavila i tabela sa tablicama službenih automobila crnogorskih vlasti, kako bi korisnici mogli da vide kome pripada vozilo koje je izazvalo incident.

Povodom ovog događaja juče se oglasio premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić. On je rekao da se u tom službenom vozilu nalazila njegova ćerka.

Ovi događaji su se desili uoči zakazanog skupa ispred zgrade Vlade. Taj skup je organizovan povodom izmene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i izmene Zakona o registru prebivališta i boravišta.

Vlada Crne Gore odložila razmatranje Odluke o lakšem sticanju državljanstva

Kako je saopšteno juče iz Vlade Crne Gore, izmena Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nije na dnevnom redu sednice.

Prema ranijoj najavi Vlada je trebalo da na sednici razmotri Odluku kojom bi bilo omogućeno da državljanstvo Crne Gore steknu i osobe koje imaju dozvolu o privremenom boravku u državi.

Do sada su za crnogorsko državljanstvo mogle da apliciraju samo osobe kojima je odobren stalni boravak u Crnoj Gori.

Zbog činjenice da Crna Gora ima mali broj stanovnika, oko 620.000, sticanje državljanstva je veoma restriktivno, a nije dopušteno ni posedovanje dvojnog državljanstva osim u izuzetnim slučajevima.

Aktuelne propise o načinu sticanja državljanstva donela je vlast DPS-a koja je smenjena na izborima avgusta 2020. godine, nakon tri decenije vladanja. Novu vlast su formirali prosrpski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA.

Vlada koju su te partije izabrale na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem sada namerava da promeni te propise.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar