Oglas

epa08977876 epa08977569 Armand Duplantis of Sweden reacts during the men's Pole Vault at the ISTAF Indoor international athletics meeting in Duesseldorf, Germany, 31 January 2021.  EPA-EFE/Sascha Steinbach / POOL  EPA-EFE/Sascha Steinbach / POOL
Foto: EPA-EFE/Sascha Steinbach / POOL

Kako je Mondo Duplantis uspeo nemoguće i zasenio najveći atletski spektakl

15. avg. 2026. 20:00

Na atletskim prvenstvima postoji nepisano pravilo: kada dođe 100 metara, sve ostalo može da sačeka. Najkraća i najatraktivnija trka tradicionalno je magnet za publiku, medije i televizijske prenose. U Birmingemu je, međutim, jedan čovek uspeo da promeni tu hijerarhiju.

Oglas

Mondo Duplantis.

Švedski skakač s motkom nije ni učestvovao u trci na 100 metara, niti je svoje finale imao iste večeri. Ipak, gotovo da je postao centralna figura prvenstva.

To dovoljno govori o tome koliko je njegov status u atletici danas drugačiji od svega što smo ranije gledali.

Muško finale na 100 metara bilo je zakazano kao jedan od velikih spektakala Evropskog prvenstva. Romel Glave je pred domaćom publikom osvojio zlato u vremenu 10,09 sekundi, ispred sunarodnika Džeremaje Azua i Nemca Ovena Ansaha, dok je olimpijski šampion Marsel Džejkobs doživeo peh i praktično ostao bez plasmana nakon povrede tokom trke.

A opet, pažnja nije ostala samo na sprinterima.

Razlog je jednostavan – Duplantis više nije samo najbolji skakač s motkom na svetu. On je postao jedna od najvećih zvezda atletike uopšte.

I to u disciplini koja je, po prirodi stvari, decenijama bila u senci trka na 100 metara.

Duplantis je u Birmingem stigao kao svetski rekorder, olimpijski šampion i čovek koji je svetski rekord pomerao čak 15 puta. Njegova aktuelna granica iznosi neverovatnih 6,31 metar, a poslednji rekord postavio je u martu ove godine.

Zato njegov svaki izlazak na zaletište danas nosi nešto što je nekada bilo rezervisano za najveće sprintere.

Svi čekaju da vide da li će pokušati nešto što do juče nije bilo moguće.

I upravo je to najveća razlika.

Kod 100 metara pitanje je ko će biti najbrži. Kod Duplantisa postoji još jedno pitanje – gde je granica?

To je priča koja privlači i ljude koji inače ne prate atletiku.

Duplantis je već nekoliko puta pokazao da mu nije dovoljno samo da pobedi. Kada obezbedi zlato, često nastavlja takmičenje i podiže letvicu. Svaki naredni pokušaj postaje događaj za sebe, jer postoji realna mogućnost da svet dobije novi rekord.

Zbog toga je i Evropsko prvenstvo u Birmingemu od početka građeno oko njega kao jedne od najvećih zvezda. Evropska atletika ga je u najavi prvenstva svrstala među glavne nosioce spektakla, zajedno sa imenima poput Jakoba Ingebrigtsena i Karstena Varholma.

A onda se dogodio još zanimljiviji paradoks.

100 metara je i dalje 100 metara.

To je disciplina koja će gotovo uvek biti među prvim stvarima koje publika traži kada pomisli na atletiku. Ali Duplantis je uspeo da napravi ono što je donedavno delovalo gotovo nezamislivo – da jedna tehnička disciplina dobije status centralnog događaja zbog jednog čoveka.

Njegovo finale u Birmingemu tek predstoji.

Zakazano je za nedelju, poslednjeg dana prvenstva, kada će Duplantis pokušati da osvoji četvrto uzastopno evropsko zlato.

I tu se priča vraća na početak.

Atletika je oduvek tražila svoje velike ličnosti. Nekada su to bili sprinteri. Danas je jedan od najvećih upravo skakač s motkom.

Mondo Duplantis je uspeo da pretvori svojih nekoliko sekundi zaleta i leta preko letvice u globalni sportski događaj.

Zato u Birmingemu više nije dovoljno pitati ko je najbrži.

Pitanje je i koliko visoko može Mondo.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare