SDP Bosne i Hercegovine danas je osudio najavljenu dodelu hrvatskog odlikovanja penzionisanom generalu Hrvatskog veća odbrane (HVO) Zlatanu Miji Jeliću koji je u BiH optužen za ratne zločine. Jelić četvrtog avgusta u Kninu treba da primi odlikovanje od hrvatskog predsednika Zorana Milanovića. U Bih je 2016 godine podignuta optužnica protiv Jelića za ratne zločine počinjene na području Mostara u periodu od maja 1993 godine do početka marta 1994 godine.
Jelić treba da primi odlikovanje iz ruku predsednika Hrvatske Zorana Milanovića zajedno sa zapovednicima četiri gardijske brigade HVO koje su učestvovale u operacijama čiji je krajnji cilj bio oslobađanje okupiranih delova Hrvatske, piše Index.hr
Milanović je objasnio da na godišnjicu vojno-policijske operacije Oluje neće odlikovati zapovednike kao pojedince, nego jedinice Hrvatskog veća odbrane (HVO), a u ime jedinica odlikovanja će primiti njihovi zapovednici.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu za ratne zločine protiv Jelića, koju je potvrdio i Sud BiH, a tereti se za progone, zarobljavanje i ubistva Bošnjaka na području Mostara 1993. godine.
Predsednik SDP Nermin Nikšić ovim je povodom podsetio hrvatskog predsednika Milanovića da su njih dvojica kao socijaldemokrate svojevremeno sarađivali na osnovu jasne osude ratnih zločina.
„Odlikovati Jelića koji je u begu pred pravosudnim telima BiH predstavljalo bi ne samo uvredu i ponižavanje žrtava, već i šamar državi Bosni i Hercegovini. Takav čin predstavlja izdaju ideje antifašizma, pravde i jednakosti prava i ljudskog dostojanstva svih građana, nezavisno o njihovoj etničkoj pripadnosti“, izjavio je Nikšić.
Nikšić je naglasio da SDP BiH ima za cilj da uspostavi države BiH u kojoj će svaki život i svaka žrtva vredeti jednako, u kojoj će prava žrtava biti svetinja koja je iznad svake ideologije i pripadnosti.
„Mislio sam da Zoran Milanović i SDP Republike Hrvatske neguju iste principe i ideale zbog čega smo u izbornom procesu osigurali posmatrače koji su sprečavali krađu na biračkim mestima i bili izloženi pretnjama, napadima i poniženjima od sledbenika ideologije kojoj se sada pokušava dodvoriti predsednik Milanović. Najmanje što sam očekivao da će Zoran Milanović odbiti koncept po kojem je nagrađivanje osobe koja je učesnik u zločinu ubijanja desetina i mučenja i zlostavljanja stotine zarobljenika prihvatljiv, jer se radi o navodnim ‘svojim’ zločincima i ‘tuđim’ žrtvama”, rekao je Nikšić, kako prenosi portal Klix.ba.
Nikšić je Milanovića i optužio da se ovakvim postupkom pokazao kao neko ko koketira s nacionalizmom.
„Nažalost, nije prvi put da ostanemo razočarani postupkom onih koji se u kampanji predstavljaju žestokim protivnikom HDZ-a i njihove politike, a odmah nakon toga zaigraju na njihovom terenu pokušavajući biti veći tuđmanisti od HDZ-a. Takvi postupci na kraju budu osuđeni na propast, a oni koji to rade pa bio to i predsjednik Milanović samo je bleda kopija HDZ. Uostalom, prvi koji će ga zbog toga osuditi čim ovo prođe, biće oni koji mu sada aplaudiraju i kojima pokušava da se dodvori. Moram priznati da će to biti zasluženo. Do tada, druže Zorane, smrt fašizmu, sloboda narodu“, navodi se u reakciji Nermina Nikšića.
Optužnica protiv Jelića podignuta je i potvrđena 2016. godine ali je on od tada nedostupan bosanskohercegovačkom pravosuđu jer boravi u Hrvatskoj.
Budući da Hrvatska ne izručuje svoje državljane koji su u drugim zemljama optuženi za ratne zločine, u BiH sada razmatraju mogućnost da procesuiranje prepuste hrvatskom pravosuđu.
Jelić je optužen da je kao zapovednik Prve delatne bojne Vojne policije HVO te zapovednik Prve lakojurišne bojne Vojne policije HVO-a i zapovednik odbrane Mostara, koji je pod kontrolom imao sve jedinice na području tog grada, učestvovao u organizovanju i sprovođenju širokog i sistematskog napada usmerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području opštine Mostar.
Optužnica navodi Jelićevu odgovornost za etničko čišćenje, protivpravno lišavanje slobode muškaraca i njihovo zatvaranje u zatvore i logore, izvođenje muškaraca na prinudne radove na liniji fronta i njihovo korišćenje kao živog štita, te prisilni progon žena, dece i starih na teritoriji pod kontrolom Armije BiH u periodu od maja 1993. do početka marta 1994. godine.
Pratite nas i na društvenim mrežama:
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar