Americki izbori
Foto: AP Photo/Eugene Hoshiko

Američka agencija za opšte poslove (GSA) proglasila je izabranog predsednika Džoa Bajdena pobednikom predsedničkih izbora, otvorivši tako put zvaničnoj predaji dužnosti administracije Donalda Trampa Bajdenovoj.

Pročitajte još:

GSA je juče utvrdila da je Bajden pobednik izbora održanih 3. novembra posle višenedeljnog odbijanja Trampa da prizna poraz i kršenja tradicije predaje vlasti u Beloj kući.

Tramp je rekao da je naložio svom timu da sarađuje na tranziciji, ali je obećao da će nastaviti da se bori. „Nikada nećemo priznati lažne glasove“, naveo je on.

Emili Marfi, predsedavajuća GSA, navela je da je agencija odluku donela na osnovu „zakona“ i „činjenica“.

“Želim da se zna da sam do odluke došla samostalno, na osnovu zakona i dostupnih činjenica. Nikada na mene nije direktno ili indirektno vršio pritisak bilo koji zvaničnik izvršnog ogranka – uključujući one koji rade u Beloj kući ili GSA – u vezi sa suštinom ili vremenom donošenja moje odluke. Da budem jasna, nisam dobila nikakvo naređenje da odložim svoju odluku”, navela je Marfi u pismu Bajdenu.

Marfijeva je bila pod velikim pritiskom demokrata i nekih republikanaca da pokrene proces tranzicije vlasti, dok su Trampovi pokušaji da na sudu dokaže da su izbori pokradeni jedan za drugim padali u vodu.

Sertifikacija GSA obično nije neka vest i donosi se ubrzo pošto vodeći mediji proglase pobednike, Marfi je, međutim, nedeljama odbijala da proglasi Bajdena pobednikom čime je sprečila njegov tim da pristupi federalnim fondovima i sastane se sa zvaničnicima u pripremi za inauguraciju 20. januara.

To odlaganje je naročito zabrinjavajuće imajući u vidu ozbiljne i hitne probleme sa kojima federalna uprava mora da se suoči u vreme značajno pogoršane pandemije i ekonomske krize.

Pročitajte i:

SAD moraju da se pripreme za distribuciju vakcina protiv koronavirusa. Mnogi strahuju da će odlaganje tranzicije imati posledice po nacionalnu bezbednost, budući da Bajden nije mogao da pristupi tajnim podacima i bezbednosnim brifinzima.

Johanes Abram, izvršni direktor Bajdenovog tranzicionog tima rekao je da je odluka GSA „neophodan korak u suočavanju sa izazovima sa kojima je naša nacija suočena, uključujući stavljanje pandemije pod kontrolu i vraćanja naše ekonomije na pravi put“.

„Narednih dana, tranzicioni zvaničnici će se sastajati sa federalnim zvaničnicima kako bi razmotrili odgovore na pandemiju, u potpunosti se upoznali sa interesima nacionalne bezbednosti i dobili pozpu i uvid u rad Trampove administracije i državnih agencija“, dodao je on.

Sa odlukom GSA da prizna Bajdena, sve više republikanaca je krenulo tim putem. „Predsednikov pravni tim nije predstavio nikakve dokaze o masivnoj prevari. Glasao sam za predsednika Trampa ali je Džo Bajden pobedio“, rekao je Bil Kasidi, republikanski senator iz Luizijane.

Šta odluka GSA zapravo znači i zašto je to ključan korak u transferu vlasti?

GSA je ogromna agencija zahvaljujući kojoj federalna vlada funkcioniše. Da bi transfer vlasti zvanično počeo, GSA mora da prizna pobednika izbora. Iako ne postoje zvanične smernice kako se to priznanje vrši, opšte je pravilo da ceo taj proces mora da bude apolitički.

Obično se to dešava bez mnogo buke i ubrzo po objavljivanju rezultata izbora u vodećim medijima. Agencija je 2016. godine već u avgustu pripremila kancelarije za tim pobednika, a tranzicioni proces počeo je dan posle izbora, čim je Hilari Klinton priznala poraz.

Ovoga puta odluka se čekala nedeljama jer je Marfi, koju je Tramp postavio, rekla da će sačekati da vidi ishod tužbi za izbornu prevaru koje je podneo Trampov tim.

Emili Marfi Foto:Tanjug/AP Photo/Susan Walsh

Republikanci koji drže Trampovu stranu rekli su da je tranzicija bila odložena i 2000. zbog sudske bitke Ala Gora i Džordža Buša oko rezultata iz Floride, ali je Bajdenov tim ukazao da je u tom slučaju razlika bila svega 500 glasova, dok se u svim državama gde Tramp tvrdi da je pobedio, taj broj meri u hiljadama.

Odluka GSA znači da će Bajden i njegov tim sada imati pristup poverljivim brizinzima i da će moći da se sastaju sa državnim zvaničnicima. Bajdenov tim će takođe dobiti kancelarije i novac za plate. Pre odluke GSA, Bajdenov tim je prikupljao u kampanjama novac potreban za njihov rad.

Sa odlukom GSA, Bajdenov tim može da dobije i zvaničnu mejl adresu i pomoć službe za nacionalnu bezbednost u zaštiti privatnosti zvaničnika koji rade na nacionalnoj bezbednosnoj strategiji. Do sada, tim nije imao potrebnu sajber zaštitu i njihova komunikacija je bila laka meta hakera i protivnika.

Tranzicioni proces

8. decembar: Ovo je krajnji rok za rešavanje izbornih nesuglasica na državnom nivou. Sve države prebrojavaju glasove, a sudovi potvrđuju izborne rezultate.

14. decembar: Elektori glasaju u svojim državnim skupštinama kao i u Okrugu Kolumbija (District of Columbia, DC) koji, iako je sedište američke vlade, nije zapravo država. Tridesettri države plus DC imaju zakone ili regulative na osnovu kojih elektori moraju da glasaju na isti način kao i stanovništvo u njihovim državama. U nekim državama, elektore je čak moguće zameniti ili kazniti ako ne ispoštuju ovo pravilo. Elektor koji ne glasa u skladu sa “glasom naroda” poznat je kao “elektor bez vere”. Glasovi za predsednika i potpredsednika se onda broje i elektori potpisuju šest “sertifikata glasanja”. Ti sertifikati uz druga zvanična dokumenta se šalju poštom različitim zvaničnicima, uključujući predsedavajućeg Senata.

23. decembar: Certifikati moraju da budu uručeni zvaničnicima.

6. januar 2021. godine: Predstavnički dom i Senat organizuju zajedničku sednicu na kojoj će se prebrojati glasovi elektora. Ako jedan kandidat osvoji 270 ili više glasova onda predsedavajući Senata – u ovom slučaju potpredsednik Majk Pens – saopštava rezultat.
Ako nijedan kandidat ne osvoji 270 glasova, Predstavnički dom može da “presudi” u izborima na osnovu 12. amandmana američkog Ustava. Ukoliko je potrebno, Predstavički dom će izglasati predsednika. To se, međutim, neće dogoditi dogodine jer je Bajden očigledno prešao prag od potrebnih 270 glasova elektorskog koledža.

20. januar: Izabrani predsednik polaže predsedničku zakletvu na inauguraciji. Odlazeći predsednik ga dočekuje u Beloj kući. Onda, na ceremoniji kojoj tradicionalno prisustvu svi živi bivši predsednici, novi predsednik polaže zakletvu ćemu prisustvuje predsedavajući Vrhovnog suda, trenutno Džon Roberts.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar