Foto:EPA-EFE/SASCHA STEINBACH

Epidemija koronavirusa koštaće nemačku privredu stotine milijardi evra gubitaka u proizvodnji, uzrokovaće skraćenje radnog vremena i nagli skok nezaposlenosti, i izvršiti veliki pritisak na državni budžet, prema trenutnim kalkulacijama nemačkog Instituta IFO.

“Štete će verovatno premašiti sve koje smo videli tokom poslednjih decenija u Nemačkoj bilo od ekonomskih kriza ili prirodnih katastrofa“, kaže Klemens Fuest, predsednik ovog instituta sa sedištem u Minhenu.

“Zavisno od scenarija, privreda će pasti za 7,2 do 20,6 procentnih poena. To odgovara troškovima u rasponu od 255 do 729 milijardi evra“, ocenio je Fuest, navodi se u saopštenju IFO instituta dostavljenom Tanjugu.

Prema njegovim rečima, ukoliko privreda bude u stanju delimičnog zastoja tokom dva meseca, troškovi će se kretati između 255 i 495 milijardi evra, u zavisnosti od scenarija.

To znači, kako dodaje, da će proizvodnja na godišnjem nivou opasti za 7,2 do 11,2 procentnih poena.

“Najbolji scenario podrazumeva da će se ekonomska proizvodnja tokom dva meseca spustiti na 59,6 procenata u odnosu na ukupan privredni kapacitet, u trećem mesecu bi se oporavila na preko 79,8 procenata, a u četvrtom bi se vratila na 100 procenata”, objašnjava Fuest.

Međutim, ukoliko se delimčna obustava proizvodne aktivnosti produži i na treći mesec, troškovi će onda skočiti na 354 do 729 milijardi evra, što znači gubitak rasta od 10 do 20,6 procentnih poena, navodi on.

Korona kriza, kaže Fuest, takođe izaziva velike distorzije na tržištu rada, koje su gore čak nego na vrhuncu finansijske krize 2008/2009.

Prema scenarijima IFO Instituta, moglo bi da dođe do smanjenja 1,4 miliona radnih mesta sa punim radnim vremenom,što znači da će više od šest miliona zaposlenih raditi sa skraćenim radnim vremenom.

Ne računajući opsežne planirane državne garancije i zajmove kao i moguće evropske pakete pomoći, nemački budžet će biti opterećeni dodatnim rashodima u iznosu do 200 milijardi evra.

“Ipak, radi makroekonomske stabilizacije, potrebno je i poželjno smanjenje poreza na prihode i povećanje rashoda, posebno za transfere socijalnim fondovima“, poručio je Fuest.