Foto:EPA-EFE/MASTER SGT. MATTHEW PLEW/US AIR FORCE

Novi koronavirus mutirao je u najmanje 30 različitih genetskih varijacija, navodi se u novoj kineskoj studiji. Rezultati su pokazali da su medicinski zvaničnici uveliko potcenili ukupnu sposobnost virusa da mutira, otkrivši da su različiti sojevi uticali na različite delove sveta, što je dovelo do potencijalnih poteškoća u pronalaženju leka.

Studija, koju su sproveli profesor Li Lanjuan i kolege sa Univerziteta Zhejiang u Kini, objavljena je bez recenzije.

Otkriveno je na desetine mutacija, od kojih 60 odsto odnosno njih 19 ranije nikad nije viđeno.

Stručnjaci od početka pandemije COVIDA-19 upozoravaju na nepredvidivost ovog virusa i mogućnostima za mutacije za koje se samo pretpostavlja u kom se periodu mogu dogoditi. Od toga zavisi i mogućnost bržeg pronalaska leka ili vakcine, piše Njujork Post

Neke od tih mutacija pojačale su sposobnost virusa da uđe u ćeliju, a druge da se brže razmnožava.

Najsmrtonosniji sojevi bili su genetski slični onima koji su se širili u Europi i u Njujorku, tvrde kineski naučnici i dodaju da su manje agresivni sojevi bili pronađeni u zapadnom delu SAD.

Studija se zasnivana na za sada malom broju kineskih pacijenta, ali bez sumnje dokazuje da mutacije utiču na težinu bolesti. Nema objašnjenja zašto su baš ti agresivni sojevi stigli u Europu i Njujork.

Ali, naučnici naglašavaju da su virusi poznati upravo po tome da stalno mutiraju ne bi li pobedili otpornost imunološkog sistema. To se poklapa sa već ranije utvrđenom činjenicom da je u Njujorku vladao smrtonosniji B tip virusa, a na zapadnoj obali SAD tipa A koji je manje agresivan.

Objašnjenje naučnika je da je tip A stigao u SAD iz Kine, a da je B tip virusa u Njujork stigao iz Evrope.

Tim naučnika profesorke Li Lanjuane testirao je koliko virus može da zaraziti i uništi ljudsku ćeliju u laboratoriji. Virusno opterećenje, odnosno količina virusa, procenjivalo se nakon jednog, dva, četiri i osam sati kao i nakon 24 i 48 sati.

#related-news_1

Pokazalo se da su najagresivniji sojevi stvorili do 270 puta veću količinu virusa. Upravo ti sojevi koji su stvarali najveće virusno opterećenje doveli su do veće smrtnosti ćelija.

“Naši rezultati pokazali su da mutacije mogu imati direktan uticaj na virusno opterećenje i smrtnost, odnosno da mogu da utiču na patogenost, odnosno sposobnost izazivanja bolesti.

Kineski tim pronašao je neke od najsmrtonosnijih mutacija u Zhejiangu, gradu u kom je i rađena studija.

Upravo te mutacije zabeležene su u nekoliko snažno pogođenih zemlja poput Italije i Španije, a zatim i u Njujorku.

Naučnici napominju da to nikako ne znači da blaža mutacija znači nizak rizik od smrtnost, ali sigurno je da će agresivnija mutacija učiniti više štete kod većeg broja pacijenata.

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar