Koronavirus
Koronavirus - ilustracija; Foto: Profimedia.rs

Nova i sve rasprostranjenija zaraza koja je u Evropu stigla iz Kine, koronavirus (COVID19), svakim danom odnese po nekoliko novih žrtava širom sveta, a njihov broj se od decembra popeo na više od 3.000. Epidemiolog, prof. dr Branislav Tiodorović za Nova.rs objašnjava kako virus korona ubija.

Foto: Profimedia.rs

Smrtonosni virus koji je veliki deo sveta naterao da bez maske na licu i zaštitnih rukavica ne izlazi iz kuće, prvo agresivno napada pluća, sve disajne puteve, dok u potpunosti ne uguši čoveka, odnosno zaustavi dotok kiseonika u krv.

„Kada dospe u organizam virus COVID19 prvo napada pluća. Potom se kod zaraženog ubrzano pogoršava opšte stanje organizma i javlja se otežano disanje. Obolela osoba prestaje da diše ukoliko se već sa prvim simptomima ne javi lekaru. Kod zaraženog postoji širok spektar simptoma. Svi pacijenti imaju, stručno rečeno, bilateralne infiltracije na snimcima grudnog koša, a to znači da imaju teško zapaljenje pluća. Njima se iz dana u dan ili čak iz sata u sat, naglo pogoršava opšte stanje, a potom se razvija dispneja ili otežano disanje. Ono je praćeno akutnim respiratornim distres sindromom (ARDS), koji dovodi do zastoja disanja i smrti. Zato se i savetuje da se dijagnostika virusa obavlja PCR metodom, što je već dostupan dijagnostički test, sa raznih delova respiratornog sistema“ objašnjava za Nova.rs prof. dr Tiodorović.

Najsličniji svinjskom gripu

 

On navodi da se na osnovu kineskih izveštaja, kao i naučnih časopisa, još uvek otvaraju brojne dileme u dijagnostici, ali i u terapiji nad koronavirusom, koji je najsličniji pandemijskom gripu A(H1N1).

 „Sezonski grip, kao i onaj A(H1N1) ima mnogo sličnosti sa virusom COVID19. Ipak, ako se sagledaju svi podaci, što će u potpunosti biti moguće tek posle završetka epidemije, ono što nije tačno, je da je više obolelih umrlo od koronavirusa nego od pandemijskog, odnosno svinjskog gripa A(H1N1) u toku 2009. i 2010. godine. Pomenuti grip je u svetu, prema zvaničnim podacima SZO, odneo više od 18.000 života. Prema istraživačkom projektu američkog CDC u Atlanti, u kojem smo i mi učestvovali, umrlo je blizu 400.000 ljudi na planeti. Od COVID2019, međutim, do sada je umrlo oko 3.000 osoba u celom svetu“ ističe epidemiolog.

 Dakle, i pored sličnosti sa pomenutim gripom, ustanovljeno je da COVID19, napada receptore na epitelnim ćelijama donjeg respiratornog trakta, slično kao SARS.

 „Kada ljudi testiraju samo uzorke iz gornjih respiratornih puteva desi se da se ne pokaže infekcija. Klinička slika je nespecifična. Međutim, prema dosadašnjim podacima kineske zdravstvene službe i SZO, bolest najčešće protiče sa blagim kliničkim znacima. Procena je da i do 80 odsto obolelih ima blaži oblik, ali se i sa takvih osoba lakše prenosi. Zato je neophodna visoka svest i zdravstvena kultura kod eventualno obolelih. Što se tiče patogeneze, odnosno karakteristika imunoloških odgovora obolelog organizma, on je pojačan kod pacijenata sa ozbiljnijom kliničkom slikom. U dosadašnjim istraživanjima konstatuje se da je imunski odgovor drugačiji nego kod SARS-a i MERS-a, koje takođe izazivaju neki od tipova koronavirusa“ kaže prof. dr Tiodorović.

Foto: EPA-EFE/ANDREA FASANI

 

Protiv korone i terapijom za HIV

Zabrinjavajuće je, naglašava profesor, što trenutno ne postoji terapija.

 „Mada Kinezi, vođeni iskustvom SARS-a i MERS-a koriste lopinavir/ritonavir, lekove koji su od ranije poznati kao antiretrovirusna terapija za HIV. Diskutabilna je i upotreba kortikosteroida u lečenju ARDS-a kod ovih pacijenata jer iskustvo u terapiji SARS-a i MERS-a govori da kortikosteroidi usporavaju razvoj virusa, a ne smanjuju smrtnost. Činjenica je da su Kinezi objavili da imaju preko 20.000 izlečenih osoba. Najosetljiviji deo populacije, kao i kod gripa, predstavljaju hronični bolesnici (plućni, endokrini, kardiovaskularni, primaoci citostatika – malignih oboljenja), kao i starije osobe od 60 godina kod kojih inače dolazi do pada imuniteta. Virusi gripa i korona virusi ne pripadaju istom rodu, a humanoj populaciji je mnogo poznatiji virus gripa, pa je moguće da će pored vakcinacije i imunološki sistem onih koji su preboleli grip prepozanati napadača. Po sadašnjim saznanjima veća infektivnost postoji kod gripa koji se i lakše prenosi nego korona, odnosno COVID19“ kaže profesor Tiodorović.

 Vakcinu protiv gripa imamo, a na onoj za koronu se uveliko radi, ali ne treba očekivati da će za 6 do 12 meseci biti u upotrebi.

 „Za sada najbolji i jedini raspoloživi način samozaštite je odlaganje eventualnog boravka u zaraženim područijima (ne samo Kine već i onih zemalja gde ima većeg broja obolelih- npr. Italija). Izbegavati kontakt sa obolelima od respiratornih bolesti i češće prati ruke jer je ta vrsta mogućeg prenošenja veoma prisutna. To su mere koje se primenjuju i kod drugih respratornih infekcija. Zdrava ishrana i boravak na čistom nezagađenom vazduhu doprinose podizanju imuniteta. Veoma je važno ne dizati paniku, koja samo pogoršava opštu situaciju, a društvo i celokupan sistem ovom problemu treba da pristupi ozbiljno i organizovano“ zaključuje prof. dr Tiodorović.

 Svinjski grip A(H1N1)

 Visoko zarazna bolest koju uzrokuju različiti sojevi virusa gripa. Oboljevaju svinje, ali se samo 1-4% slučajeva završi smrću. Ponekad se infekcija može preneti sa životinje na čoveka, pa se povremeno beleže slučajevi oboljevanja ljudi. Osobe koje rade sa svinjama i živinom, posebno oni ljudi koji su svakodnevno u kontaktu sa ovim životinjama, mogu biti zaraženi virusom koji nakon toga može da mutira u novu formu koja se prenosi sa čoveka na čoveka. Veruje se da su virusi odgovorni za pandemiju gripa A(H1N1) u 2009. godini prošli kroz takve mutacije.

SARS/MERS

Teški akutni respiratorni sindrom ili SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome) je zaraza koja se prvi put pojavila u novembru 2002. godine u kineskoj pokrajini Guangdong, a raširila se svetom u februaru 2003. godine zbog većeg broja obolelih u Hong Kongu, Singapuru, Vijetnamu, Tajvanu i Bangkoku. Uzrok teškog akutnog respiratornog sindroma koji izaziva smrt, bio je do početka izbijanja epidemije nepoznati koronavirus.

MERS je uzrokovan virusom pod nazivom „korona“. Koronavirusi su globalni virusi i postoji pet različitih tipova od kojih mogu da obole ljudi, a mogu se zaraziti i životinje (zabeleženi su kod slepih miševa i kamila). Iako neki koronavirusi izazvaju blaga do umerena oboljenja gornjih disajnih puteva – MERS može izazvati ozbiljne posledice po zdravlje, pa i smrt. Ovaj smrtonosni respiratorni virus, harao je svetom 2014. godine.

prof. dr Tiodorović.