Foto:EPA-EFE/FABIO MUZZI

Zbog poboljšanja kvaliteta vazduha koji su nastali zatvaranjem država, na području Velike Britanije i Evrope zabeležno je 11.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja. Nagli pad drumskog saobraćaja i emisije štetnih gasova iz industrije, proizveo je to da su radnici uzeli 1,3 miliona slobodnih dana manje, zabeleženo je 6.000 slučajeva manje astme kod dece i 600 manje slučajeva prevremeno rođene dece, a hitnu pomoć zatražilo je 1.900 ljudi manje, pokazali su rezultati Centra za istraživanje energije i čistog vazduha, koje je objavio britanski Gardijan.

I dok pandemija nastavlja da uzima ljudske živote, od početka godine od koronavirusa u svetu umrlo je više od 220.000 ljudi, autori studije kažu da je zatvaranje država pokazalo, da je čistija i zdravija okolina veoma moguća, ako se sve odrekne fosilnih goriva.

Ako se uporede podaci sa prošlom godinom, nivo azotnog dioksida je pao za 40 posto, dok je nivo letećih čestica, poznatih kao PM2,5 niža za 10 posto, što znači da ljudi, barem oni koji nisu oboleli od COVID-19 mogu lakše da dišu.

Ova dva zagađivača, koji slabe srce i sistem za disanje, zajedno su odgovorni za smrt 470.0000 osoba svake godine u Evropi.

Ova studija koristila je kombinovane podatke o kvalitetu vazduha, vremenskim uslovima, emisijama štetnih gasova, populaciji i rasprostranjenosti bolesti.

Naučnici su otkrili da je najviše smrti od zagađenog vazduha izbegnuto u Nemačkoj (2.083), zatim u Velikoj Britaniji (1.752), u Italiji (1.490) i Španiji (1.083). Što se samih bolesti tiče, čak 40 posto odnosi se na smanjenu stopu zustavljenja rada srca, 17 posto na manje bronhitisa i emfizema pluća i 13 posto na moždani udar i karcinom. Ostatak se odnosi na razne infekcije i dijabetes.

Konačna brojka od 11.000 izbegnutih smrti dobijena je serijom kompjuterskih analiza čiji su rezultati išli od 7.000 do 20.000 umrlih.

Što se tiče čitavog sveta, broj izbegnutih smrti mogao bi biti još i daleko veći jer se ova studija bavila samo jednim kontinentom u vremenskom periodu od mesec dana i nije uzela u obzir svih šest meseci otkako je pandemija krenula iz Vuhana. Neke od zemalja s najzagađenijim vazduhom, Indija i Kina, doživele su još već nagli pad zagađenosti.

Studija takođe nije uključila i broj umrlih od koronavirusa. Naučnici veruju da zagađenje vazduha utiče na smrtnost od nekih bolesti i smatraju da se virus može vezati na neku česticu zagađenja, ali to ipak nije bilo uključeno u studiju jer nedostaju još neki podaci.

Foto: EPA-EFE/NARONG SANGNAK

Vođa studije, Lauri Milivirta, kazao je i kako je smanjenje zagađenja vazduha  smanjilo i pritisak na zdravstveni sistem u ovako važnom trenutku i pokazalo koliko su značajna poboljšanja kvalitete vazduha. Ipak, ne usuđuje se to okarakterisati prednošću.

„U nekoj vrsti konflikta sam radi ovoga. Ljudi umiru, morale su biti uvedene stroge mere, koje izazivaju veliki ekonomski i svaki drugi stres. Ali ovo je eksperiment bez presedana u kome je značajno smanjena upotreba fosilnih goriva, pa je stoga normalno da oni koji se bave problemom zagađenja ovome pridaju mnogo pažnje, kaže Milivirta i dodaje

„Moramo se suočiti s mnogo globalnih kriza. Nadam se da će ovo naterati ljude da pomisle: ‘Šta ako bismo imali ovakav kvalitet vazduha da ljudi ne moraju sedeti kući, već zato što smo se uspeli sa fosilnih goriva preorijentisati se na čistu energiju u saobraćaju i industriji?’ Moramo se nadati da će nam ovaj virus pomoći da napravimo pomake u borbi protiv klimatskih promena i drugih izazova i da se nećemo vratiti unazad.’

I zdravstveni stručnjaci kažu da se ova studija poklapa s nekim njihovim ranijim saznanjima o uticaju pandemije.

h“U proteklih mesec dana imamo značajno manje pacijenata kojima se pogoršala astma ili hronična opstruktivna bolest pluća i nema nikakve sumnje da je smanjena zagađenost vazduha delimičan razlog za to“, kaže doktorka Laura-Jane Smith, ekspertkinja za respiratorne bolesti u bolnici Kings Koledž u Londonu.

„Ovo nam daje pravo ispitati sve ono što smo pre prihvaćali kao normalno. Ako se zagađenje vazduha vrati na prejašnji nivo, čekaonica ispred moje ordinacije biće ponovno puna dece i odraslih koji se muče sa disanjem.“

Autor: Andrej Mlakar/Jutarnji list/Guardian

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar