Foto:EPA-EFE/ABEDIN TAHERKENAREH

Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u Iranu je gotovo trostruko veći od podataka koje je dala iranska vlada, prema istrazi persjskog dopisništva BBC-ja.

Dok vladini podaci, do kojih je došao BBC, pokazuju da je do 20. jula gotovo 42.000 ljudi umrlo od simptoma Covida-19, tamošnje Ministarstvo zdravlja prijavilo je 14.405 slučajeva. Broj ljudi za koje se zna da su zaraženi takođe je gotovo dvostruko veći od službene brojke: 451.024, naspram 278.827. prijavljenih.

Iran je najteže pogođena država Bliskog istoka, a u poslednjih nekoliko nedelja pretrpeo je drugi nagli porast broja slučajeva. Prva smrt u Iranu od Covida-19 zabeležena je 22. januara, prema medicinskim podacima koje dobio BBC. Ipak, prošlo je više od mesec dana pre nego što je i službeno prijavljen prvi slučaj koronavirusa.

Od izbijanja virusa u Iranu, mnogi posmatrači sumnjali su u službene brojke. Došlo je do nepravilnosti u podacima na nacionalnom i regionalnom nivou, a statističari su pokušali da daju alternativne procene. Ministarstvo zdravlja ranije je saopštilo kako su izveštaji ove zemlje Svetskoj zdravstvenoj organizaciji o broju slučajeva koronavirusa i smrti „transparentni“ i „daleko od bilo kakvih odstupanja“.

Foto: EPA-EFE/ABEDIN TAHERKENAREH

Slučajevi namerno zataškani

Ipak, informacije koje je dobio BBC od anonimnog izvora otkrivaju da su iranske vlasti izvestile o znatno nižim dnevnim brojevima novozaraženih iako su zabeležili sve smrtne slučajeve. To sugeriše da su slučajevi namerno zataškani. Anonimni izvor rekao je da su te podatke podelili s BBC-jem kako bi „izneli istinu na videlo“ i okončali „političke igre“ zbog epidemije.

Podaci koje je dobio BBC uključuju detalje o dnevnim prijemima u bolnice širom Irana, uključujući imena, starost, pol, simptome, datum i dužinu vremena provedenog u bolnici.

Podaci otkrivaju da Teheran ima najveći broj smrtnih slučajeva. Čak 8.120 ljudi je u glavnom gradu Irana umrlo od Covida-19 ili sličnih simptoma. Grad Kvom, početni epicentar virusa u Iranu, najgore je proporcionalno pogođen, s 1.419 smrtnih slučajeva. To je jedna smrt od Covida-19 na svakih 1000 ljudi. U celoj zemlji je 1.916 umrlih državljana Irana, a to ukazuje na nerazmerni broj smrtnih slučajeva među migrantima i izbeglicama, koji su većinom iz susednog Avganistana.

Foto: EPA-EFE/ABEDIN TAHERKENAREH

Početni porast smrtnih slučajeva veći je od podataka koje je dalo Ministarstvo zdravlja, a do sredine marta bio je pet puta veći od službenog broja. Mere karantina bile su uvedene tokom praznika Nouruz (iranska Nova godina) krajem treće nedelje u martu, a tada je došlo do pada slučajeva i smrti. Ali popuštanjem karantina, slučajevi su ponovno porasli nakon kraja aprila.

Pročitajte još:

U januaru nisu priznali nijedan slučaj

BBC takođe podseća kako službenici iranskog Ministarstva zdravlja na početku same pandemije u januaru nisu priznali nijedan slučaj koronavirusa u zemlji. Zapravo do prvog priznanja, 19. februara, 28. dana od prvog slučaja, već su 52 osobe umrle od posledica virusa. Lekari su BBC-ju rekli da je Ministarstvo zdravlja bilo pod pritiskom sigurnosnih i obaveštajnih tela u Iranu.

„U početku nisu imali pribor za testiranje, a kad su ih nabavili, nisu ga koristili dovoljno. Položaj sigurnosnih službi bio je ne priznati postojanje koronavirusa u Iranu“ rekao je lekar pod pseudonimom Pouladi.

Foto: EPA-EFE/ABEDIN TAHERKENAREH

Sumnja se da su vlasti htele da zataškaju koronavirus jer su smatrale da će to oštetiti već nestabilnu političku situaciju. Početak epidemije podudarao se s godišnjicom Islamske revolucije 1979. godine i s parlamentarnim izborima, a vrhovni vođa Ali Hamenei optužio je neke da žele koristiti koronavirus da potkopaju izbore. Čak i pre pandemije Iran je proživeo nekoliko vlastitih kriza. Najviše su na njih uticale sankcije SAD-a koje su dovele do rasta cena goriva i građanskih nemira, pa su snažno pogodile ekonomiju.

U trenutku kada je zemlju zahvatila pandemija, iransku vladu brinula je činjenica kako bi takva situacija mogla podstaći nove nemire u zemlji. Lakše je bilo prikriti činjenice nego se suočiti s pandemijom koja je oduzela živote, navodi BBC.

„Oni koji su doveli zemlju do ove tačke ne plaćaju cenu. Siroti ljudi u zemlji i moji siromašni pacijenti plaćaju cenu svojim životom“ rekao je Pouladi.

 

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar