Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

U poslednjih mesec i po dana u Ustavni sud Srbije stigle su brojne inicijative za ocenu ustavnosti pojedinih mera koje su donete u vanrednom stanju, a kako saznaje Nova.rs, rad na tim predmetima je počeo.

Prema našim saznanjima, u toku je takozvani prethodni postupak u kom se proveravaju procesne preporuke za odlučivanje i pribavljaju obaveštenja. Međutim, i dalje se ne zna kada će se tačno odlučivati o ustavnosti mera donetih tokom epidemije, kao i o samoj odluci o proglašenju vanrednog stanja.

Ipak, očekuje se da će to biti mnogo brže nego prethodni put, kada je Ustavni sud odlučivao o merama koje su donete za vreme vanrednog stanja, uvednog posle ubistva premijera Zorana Đinđića. O njima se odlučivalo skoro godinu i po dana kasnije.

„Stigle su brojne inicijative. Treba međutim praviti razliku između onih kojima se osporava sama odluka o proglašenju vanrednog stanja i onih kojima se osporavaju mere odstupanja od ljudskih prava. Odluka o proglašenju vanrednog stanja neće uticati na odluke o pojedinim merama“, navodi sagovornik Nova.rs.

Vanredno stanje u Srbiji proglašeno je 15. marta , a ukinuto u sredu. Za to vreme, donete su brojne mere, kojima je ograničeno ili zabranjeno kretanje građana, suđenja su se održavala tokom skajpa, a brojni stručnjaci upozorili su da je i samo uvođenje vanrednog stanja bilo neustavno, kao i da je trebalo da ga proglasi Narodna skupština, a ne zajedničkom odlukom predsednici države, parlamenta i Vlade.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Prema našim informacijama, podnete inicijative se upravo odnose na odluku o načinu na koje je proglašeno vanredno stanje, kao i da li je uopšte bilo osnova da ono bude uvedeno.

Poznato je da je ocenu ustavnosti o tome tražila grupa od šest advokata, koja je u svojoj inicijativi navela da vanredno stanje može da bude proglašeno kada je ugrožen opstanak države, a ne i njena bezbednost ili bezbednost građana. Oni su takođe naveli da se zabrana okupljanja ne može smatrati valjanim razlogom za “nezasedanje” Skupštine jer, kako su naveli, parlament nije javno mesto, pa se na njega zabrane ne mogu ni odnositi.

Mnogo je više inicijativa za ocenu ustavnosti samih mera i načina na koje su donete tokom vanrednog stanja, a očekuje se da će one i dalje pristizati.

Neke od njih podneo je i Beogradski centar za ljudska prava. Kako je ranije saopštila ta organizacija, naredba o ograničenju i zabrani kretanja lica koju je donelo Ministarstvo unutrašnjih poslova uz saglasnost Ministarstva zdravlja nije u skladu sa Ustavom, jer je mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava propisuje Skupština, a ako ona nije u mogućnosti da se sastane, može ih propisati Vlada uz uz supotpis predsednika Republike.

Inicijative za ocenu ustavnosti proglašenja vanrednog stanja, ali i uredbi koje je donela Vlada Srbije podnosio je pokret Dosta je bilo, a nedavno su sličnu inicijativu podneli i predstavnici Saveza za Srbiju.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare