Foto:PAUL J. RICHARDS/AFP/Profimedia.rs

Na današnji dan, 12. marta 2003. godine, u dvorištu zgrade Vlade, ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran Đinđić. Đinđić je bio prvi demokratski premijer Srbije posle pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine.

Đinđić je pogođen sa 2 hica u grudi iz snajperskog naoružanja oko 12:45. U Urgentni centar je prevezen odmah, bez pulsa, pritiska i svesti, gde je bezuspešno podvrgnut reanimaciji i operaciji.

Posle pucnjave, policajci u pancirima i sa automatskim puškama u najužem centru Beograda zaustavljali su i pretresali automobile, a u prvom saopštenju Vlade Srbije, kao organizatori i počinioci atentata označeni su kriminalci iz zemunskog klana. Kao vođe ove grupe, Vlada je označila nekadašnjeg komandanta raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorada Ulemeka Legiju, i kriminalnog zemunskog klana Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma.

Vlada Srbije je, takođe, saopštila da je tog dana trebalo da bude potpisan nalog za hapšenje članova „najveće organizovane grupe na prostoru bivše Jugoslavije“, kako je označen zemunski klan.

Nekoliko sati posle ubistva premijera proglašeno je vanredno stanje u zemlji, koje je trajalo do 22. aprila, kada je ukinuto na predlog Vlade Srbije.

Foto:REUTERS/Ivan Milutinović/Files – GM1DSDKJEYAA

Đinđić je sahranjen 15. marta u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija. U pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je više stotina hiljada građana.

Sablja

U policijskoj akciji „Sablja“ uhapšen je atentator na Đinđića, bivši pomoćnik komandanta JSO Zvezdan Jovanović, njegovi pomagači i još nekoliko pripadnika te jedinice, kao i većina pripadnika zemunskog klana i drugih kriminalnih grupa u zemlji i rasvetljena neka nerazjašnjena ubistva iz prethodnih godina.

Optužnica protiv 44 osobe za učešće u ubistvu premijera Đinđića podignuta je 2003. godine, a prvi na listi okrivljenih, Milorad Ulemek Legija, predao se srpskim vlastima 2. maja 2004. godine.

Suđenje optuženima za ubistvo premijera Đinđića počelo je 22. decembra 2003. godine u Okružnom sudu u Beogradu, u Odeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala. Oni su 23. maja 2007. godine proglašeni krivim i prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

Za organizovanje ubistva premijera na 40 godina zatvora osuđen je bivši komandant „crvenih beretki“ Milorad Ulemek. Na istu kaznu osuđen je i Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva i bivši Ulemekov zamenik. Te presude potvrdio je i Vrhovni sud Srbije 29. decembra 2008. godine.

Foto:EPA PHOTO EPA/SASA STANKOVIC/as/mda

Đinđićeva Vlada

Đinđić je bio prvi premijer Srbije posle pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije ( DOS ). Za vreme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Vlada na čijem je čelu bio Zoran Đinđić snažno se zalagala za saradnju sa Haškim tribunalom za ratne zločine. Za vreme te vlade uhapšeno je i tom sudu izručeno nekoliko optuženika, među kojima i bivši predsednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

Đinđić je bio i jedan od osnivača Demokratske stranke, u kojoj je bio predsednik Izvršnog odbora, a od januara 1994. godine do ubistva bio je predsednik DS.

Politička pozadina ubistva premijera Đinđića do danas nije otkrivena.

Foto: EPA/STRINGER

 

Ove godine, zbog pandemije koronavirusa, DS je doneo odluku da predviđene aktivnosti obeležavanja Đinđićevog ubistva odloži do daljnjeg. Zbog korone i Liberalno demokratska stranka je saopštila da neće održati šetnju u čast premijera Srbije Zorana Đinđića.

 

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram