Foto: OpenAI / Nova.rs

Nekada ismevana teorija o vitaminu B1 iz 1958. godine ponovo je iznenadila je naučnike, nakon što su u novom istraživanju potvrdili da je ipak – tačna.

Teorija koju je hemičar Ronald Breslou sa Univerziteta Kolumbija izneo još 1958. godine konačno je dobila potvrdu, decenijama nakon što ju je naučna zajednica odbacila. Breslou je tvrdio da vitamin B1 (tiamin) deluje putem molekulske strukture poznate kao karben.

Breslou je sugerisao da tiamin (vitamin B1) u telu stvara reaktivni karben (tip ugljenika sa samo šest valentnih elektrona) kako bi podržao metaboličke procese. Međutim, karbeni su poznati po svojoj izrazitoj nestabilnosti u vodi – osnovnoj komponenti ljudskog tela – zbog čega se ta izvorna Breslouova ideja smatrala neodrživom.

„Breslou je bio u pravu“

Ipak, naučnici sa Univerziteta Kalifornija u Riversajdu (UC Riverside), pod vođstvom hemičara Vinsenta Lavala, uspeli su prvi put da održe stabilan karben u vodi, i to mesecima, zahvaljujući zaštitnoj molekulskoj strukturi. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Science Advances.

Pročitajte još

– Ovo je prvi put da je iko uspeo da posmatra stabilan karben u vodi. Ljudi su mislili da je to suluda ideja. Ali ispostavilo se da je Breslou bio u pravu – rekao je Lavalo.

Put do stabilnog karbena u vodi

Zaštitna molekula je sintetisana tako da okruži karben i spreči njegovu razgradnju. Tim je pomoću visokorezolutivne slikovne analize potvrdio hemijski sastav karbena. Dodatnim hemijskim prilagođavanjima, karben je ostao stabilan u vodi čak šest meseci.

Otkrivene metode mogle bi imati široku primenu u hemijskoj industriji.

– Voda je idealan rastvarač – obilna je, netoksična i ekološki prihvatljiva. Ako uspemo da nateramo te snažne katalizatore da funkcionišu u vodi, to je veliki korak ka zelenijoj hemiji – kaže Varun Raviprolu, hemičar sa Univerziteta Kalifornija u Los Anđelesu (UCLA) i jedan od autora pomenutog istraživanja.

Put ka novim istraživanjima

– Pre samo 30 godina ljudi su mislili da se te molekule ne mogu ni stvoriti. A sada ih možemo čuvati u bocama s vodom. Postoje i drugi reaktivni međuprodukti koje nikada nismo uspeli da izolujemo, baš kao ovaj… Uz pomoć zaštitnih strategija poput naše, možda ćemo konačno uspeti da ih vidimo i učimo iz njih – dodao je Lavalo.

Kako vitamin B1 utiče na organizam?

Foto: OpenAI / Nova.rs

Vitamin B1, poznat i kao tiamin, igra ključnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma, a njegovo delovanje zasnovano je na sledećim efektima potvrđenim iz relevantnih medicinskih izvora kao što su Mayo Clinic, WebMD i NIH (National Institutes of Health):

1. Podrška metabolizmu energije

Tiamin učestvuje u pretvaranju ugljenih hidrata u energiju. On je kofaktor u enzimima koji razgrađuju glukozu, što je ključno za pravilno funkcionisanje mišića i nervnog sistema.

2. Zdravlje nervnog sistema

Vitamin B1 je neophodan za prenos nervnih impulsa i pravilno funkcionisanje perifernog i centralnog nervnog sistema. Njegov nedostatak može izazvati neurološke poremećaje poput trnjenja, slabosti, pa čak i bolesti kao što je beri-beri ili Wernicke-Korsakoff sindrom kod alkoholičara.

3. Kardiovaskularna funkcija

Tiamin doprinosi zdravom radu srca – pomaže u regulaciji otkucaja i može smanjiti rizik od određenih srčanih oboljenja kod ljudi sa deficitom vitamina.

4. Psihološka stabilnost i raspoloženje

Postoje dokazi da tiamin pozitivno utiče na raspoloženje, koncentraciju i nivo stresa. Njegov manjak se dovodi u vezu sa razdražljivošću, depresijom i kognitivnim smetnjama.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare