Oglas

Cinematic Night Sky Landscape
Nova.rs / Ilustracija / OIA

Amerikanci žele da postave 50.000 ogledala u svemir i osvetle Zemlju noću: Naučnici upozoravaju na ozbiljne posledice

04. nov. 2026. 14:12

Zamislite da Sunce može da obasja određeni deo Zemlje čak i usred noći, i to zahvaljujući ogromnim ogledalima postavljenim u svemiru. Upravo takvu tehnologiju razvija američka kompanija Reflect Orbital, koja planira da u Zemljinu orbitu pošalje čak 50.000 satelita sposobnih da usmeravaju Sunčevu svetlost prema površini naše planete.

Oglas

Ideja na prvi pogled zvuči kao naučna fantastika. Umesto da solarne elektrane prestanu da proizvode električnu energiju nakon zalaska Sunca, ogledala u svemiru mogla bi da im obezbede dodatno osvetljenje. Kompanija tvrdi da bi tehnologija mogla da pomogne i prilikom spasilačkih operacija, prirodnih katastrofa i drugih situacija kada je potrebno osvetliti određeno područje.

Međutim, ono što osnivači kompanije predstavljaju kao inovaciju koja bi mogla da promeni način korišćenja Sunčeve energije, astronomi vide kao potencijalno ozbiljnu pretnju. Stručnjaci upozoravaju da bi desetine hiljada ogromnih ogledala mogle da promene izgled noćnog neba, otežaju astronomska istraživanja i poremete prirodne cikluse biljaka, životinja i ljudi.

Sunčeva svetlost na zahtev, čak i kada padne mrak

Kompanija Reflect Orbital, sa sedištem u Kaliforniji, razvija uslugu koju opisuje kao mogućnost korišćenja Sunčeve svetlosti na zahtev.

Princip rada zasniva se na velikim ogledalima pričvršćenim za satelite u niskoj Zemljinoj orbiti. Ona bi odbijala Sunčevu svetlost prema određenim lokacijama na Zemlji koje se već nalaze u mraku.

Da bi ovaj sistem funkcionisao, sateliti moraju da budu u položaju u kojem ih Sunce još osvetljava, iako je na ciljanom području već nastupila noć. Zbog toga tehnologija ne bi mogla da obezbeđuje neprekidnu svetlost bilo gde na planeti i u bilo kom trenutku.

Osnovni cilj jeste produžavanje perioda tokom kojeg solarne elektrane mogu da proizvode električnu energiju.

Kompanija među mogućim primenama navodi i osvetljavanje područja pogođenih prirodnim katastrofama, noćne spasilačke operacije, industrijske potrebe i događaje na otvorenom.

Prema pisanju magazina Popular Mechanics, cena ovakve usluge mogla bi da iznosi oko 5.000 američkih dolara po satu.

Taj iznos otvara pitanje kome bi tehnologija zapravo bila dostupna i da li bi spasilačke službe mogle da je koriste u situacijama kada im je najpotrebnija.

Planiraju 50.000 satelita sa ogromnim ogledalima

Reflect Orbital ima ambiciozan dugoročni plan: do 2035. godine želi da uspostavi mrežu koja bi mogla da obuhvati čak 50.000 satelita.

Pojedina ogledala u budućem komercijalnom sistemu mogla bi da imaju prečnik od približno 54 metra.

Sateliti bi bili raspoređeni tako da, kada jedan izađe iz povoljnog položaja za osvetljavanje određene lokacije, drugi može da nastavi da usmerava svetlost prema istoj oblasti.

Ipak, projekat je još u ranoj fazi razvoja.

Američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) odobrila je 9. jula 2026. godine kompaniji da lansira i koristi demonstracioni satelit Earendil-1.

Reč je o letelici sa ogledalom dimenzija 18 puta 18 metara, koje bi trebalo da odbija Sunčevu svetlost na područje prečnika približno pet kilometara.

Ovaj satelit trebalo bi da posluži za proveru osnovne tehnologije, preciznosti usmeravanja svetlosti i mogućih posledica po okolinu.

Kompanija je krajem oktobra najavila dva demonstraciona satelita tokom 2026. godine, ali do početka novembra još nije bilo potvrđeno da je neki od njih lansiran.

Eksperiment u Kaliforniji zabrinuo astronome

Reflect Orbital je 10. oktobra organizovao demonstraciju tehnologije u blizini grada Independens u Kaliforniji.

Pošto kompanija još nije imala operativno ogledalo u orbiti, korišćeni su snažni reflektori postavljeni pod određenim uglovima kako bi se simuliralo kako bi osvetljavanje izgledalo.

Na demonstraciju su pozvane i spasilačke organizacije, kojima je prikazana potencijalna primena sistema tokom noćnih operacija.

Međutim, test nije dokazao da se svetlost iz svemira može precizno i ekonomično usmeravati na Zemlju. Njegov cilj bio je da se prikaže zamišljeni efekat osvetljavanja.

Za astronome je upravo intenzitet takve svetlosti predstavljao upozorenje.

Gaspar Bakoš, astrofizičar sa Univerziteta Prinston, jedan je od najoštrijih kritičara projekta. On smatra da bi masovno postavljanje ovakvih ogledala moglo ozbiljno da ugrozi astronomiju koja se oslanja na posmatranja sa Zemlje.

Iako su sateliti već postali problem za brojne opservatorije, sistem koji bi namerno odbijao velike količine Sunčeve svetlosti mogao bi da ima znatno šire posledice.

Noćno nebo moglo bi da postane nekoliko puta svetlije

Najveći problem nije samo svetlosni snop usmeren ka određenoj lokaciji.

Kada Sunčeva svetlost stigne do Zemljine atmosfere, ona se rasipa na molekulima vazduha i sitnim česticama. Zbog toga svetlost ne ostaje ograničena na savršeno oivičen krug, već može da osvetli i okolno nebo.

Astronomi upozoravaju da bi se efekti mogli osećati kilometrima daleko od područja koje satelit neposredno osvetljava.

Naučne procene pokazuju da bi svetlost iz budućeg ogledala prečnika 54 metra u određenim uslovima mogla da proizvede izuzetno snažno osvetljenje, dok bi se sam satelit mogao videti kao veoma svetao objekat na nebu.

Prema jednom modelu, unutar osvetljenog područja svetlost bi mogla da bude čak 40 puta intenzivnija od mesečine tokom punog Meseca.

Još ozbiljnije upozorenje dolazi iz Evropske južne opservatorije (ESO).

Na osnovu simulacije za područje Veoma velikog teleskopa (VLT) u Čileu, stručnjaci su procenili da bi potpuna mreža od 50.000 ogledala mogla da poveća ukupnu svetlinu noćnog neba iznad opservatorije čak tri do četiri puta.

Važno je naglasiti da je reč o modelu za određenu lokaciju i pretpostavljenu satelitsku mrežu, a ne o već zabeleženoj promeni ili dokazu da bi čitava planeta bila toliko osvetljena.

Čak i takav lokalni efekat mogao bi značajno da oteža istraživanja udaljenih galaksija, veoma slabih zvezda i drugih objekata koje je moguće posmatrati samo u uslovima gotovo potpunog mraka.

Posledice bi mogle da osete i životinje i ljudi

Osim problema za astronomiju, naučnici upozoravaju i na moguće ekološke posledice.

Život na Zemlji razvijao se milijardama godina uz prirodno smenjivanje dana i noći.

Brojne životinjske vrste koriste tamu za kretanje, potragu za hranom, razmnožavanje i izbegavanje predatora.

Ptice selice oslanjaju se na prirodne svetlosne signale i položaj nebeskih tela, dok se ponašanje mnogih insekata i noćnih životinja menja u prisustvu veštačkog osvetljenja.

Kod ljudi je ciklus svetlosti i tame važan za regulisanje cirkadijalnog ritma, odnosno unutrašnjeg biološkog sata koji utiče na spavanje i brojne druge fiziološke procese.

Istraživači zato upozoravaju da bi dodatna svetlost tokom noći mogla da ima posledice koje se još ne mogu pouzdano proceniti.

To ne znači da je već dokazano da će satelitska ogledala izazvati poremećaje zdravlja ili ponašanja životinja. Problem je upravo u tome što tehnologija još nije primenjena u predviđenim razmerama, pa ne postoje neposredni podaci o njenim dugoročnim posledicama.

Kompanija tvrdi da se rizici mogu kontrolisati

Iz kompanije Reflect Orbital odbacuju tvrdnje da njihov sistem mora nužno da ugrozi noćno nebo.

U saopštenju objavljenom 31. oktobra 2026. godine naveli su da žele da sarađuju sa astronomima i stručnjacima za zaštitu tamnog neba.

Prema njihovom objašnjenju, sateliti će imati ogledala kojima je moguće upravljati, tako da se svetlost usmerava na određenu lokaciju tokom unapred planiranog perioda.

Kompanija takođe obećava da će unapred objavljivati položaje satelita i izbegavati usmeravanje svetlosti u blizini opservatorija i drugih zaštićenih područja.

Kada se ne koriste, sateliti bi trebalo da promene orijentaciju kako bi se smanjila njihova vidljivost.

Kompanija navodi da bi demonstraciona misija trebalo da proizvodi osvetljenje približno intenziteta punog Meseca, tokom prolazaka koji traju najviše pet minuta, u periodu do dva sata nakon lokalnog zalaska Sunca.

To je znatno skromnije od mogućnosti koje se razmatraju za buduću komercijalnu mrežu.

Ipak, astronomi upozoravaju da čak i kada se reflektor ne usmerava direktno prema teleskopu, rasipanje svetlosti u atmosferi može predstavljati problem za posmatranja.

Ko ima pravo da odlučuje o izgledu noćnog neba

Rasprava o ovom projektu otvorila je i pitanje koje prevazilazi samu tehnologiju: ko ima pravo da koristi noćno nebo u komercijalne svrhe?

Američka Federalna komisija za komunikacije odobrila je demonstracioni satelit, ali je u svojoj odluci navela da određena pitanja, uključujući uticaj reflektovane svetlosti na astronomiju i svetlosno zagađenje, nisu u okviru njenih regulatornih nadležnosti.

To je izazvalo nezadovoljstvo naučnih i ekoloških organizacija, koje smatraju da postojeći propisi nisu prilagođeni novim tehnologijama u svemiru.

Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da kompanija svoje satelite lansira uz pomoć indijske kompanije Skyroot Aerospace, čime bi se za pojedine aspekte lansiranja primenjivao drugačiji regulatorni postupak.

Dok Reflect Orbital najavljuje novu eru korišćenja Sunčeve energije, kritičari smatraju da bi odluka o tako velikoj promeni prirodnog noćnog okruženja morala da uključi širu javnost, naučnike i međunarodne institucije.

Za sada nijedno od 50.000 planiranih ogledala nije postavljeno u orbitu, pa se čitava zamisao još nalazi između tehnološke ambicije i neizvesne praktične primene.

Ipak, jedno pitanje već je postalo predmet ozbiljne naučne rasprave: čak i ako jednog dana bude moguće da se Sunčeva svetlost doprema iz svemira na zahtev, da li bi korist od takvog sistema opravdala trajne promene u prirodnom mraku na Zemlji?

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare