Oglas

brooke-balentine-lZMA8JI-wsI-unsplash
Unsplash / Brooke Balentine

Naučnici analizirali DNK više od milion ljudi: Otkrili koliko geni utiču na našu ličnosti kakvi ćemo ljudi postati

14. sep. 2026. 14:06

Porodične fotografije lako otkrivaju fizičke osobine koje se prenose generacijama- boju očiju, oblik lica ili visinu. Sa ličnošću je, međutim, mnogo komplikovanije.

Oglas

Najveća genetska analiza te vrste do sada, objavljena u časopisu Nature, proučila je podatke više od milion ljudi i pronašla više od 1.200 gena povezanih sa pet velikih osobina ličnosti: ekstrovertnošću, prijatnošću, savesnošću, otvorenošću za nova iskustva i neuroticizmom.

Ipak, glavni zaključak nije da postoji nekoliko gena koji određuju kakvi ćemo biti. Naprotiv, naučnici su utvrdili da ne postoji jedan gen za ekstrovertnost, povučenost, savesnost ili emocionalnu osetljivost.

Na ličnost utiče ogroman broj gena, ali svaki od njih ima veoma mali efekat. Uz to, njihov uticaj stalno se prepliće sa okruženjem u kojem odrastamo i živimo.

Decenijama su se istraživanja oslanjala uglavnom na jednojajčane blizance, koji dele gotovo isti genetski materijal. Na osnovu tih studija procenjivalo se da je ličnost oko 50 odsto nasledna.

Savremena genetska istraživanja, međutim, daju drugačiju sliku.

Kada se posmatraju uobičajene genetske varijante kod stotina hiljada ili miliona ljudi, one objašnjavaju otprilike 5 do 15 odsto razlika u ličnosti. To ne znači da je ostatak isključivo posledica vaspitanja ili iskustva, već da deo genetskog uticaja još ne umemo precizno da izmerimo.

Moguće je, na primer, da neke vrlo retke genetske varijante imaju ulogu, ali ih sadašnje velike studije teško registruju.

Naučnici upozoravaju i da je pogrešno razmišljati o ličnosti kao o borbi gena protiv okruženja. Ta dva faktora rade zajedno.

Način na koji se geni „uključuju“ i „isključuju“ može da zavisi od iskustava, stresa, društvenog okruženja i drugih životnih okolnosti. Zato dvoje ljudi sa sličnim genetskim predispozicijama ne moraju razviti istu ličnost.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je karakter toliko teško predvideti samo na osnovu DNK.

Nova studija zato donosi prilično jednostavan zaključak: ličnost jeste delimično nasledna, ali ne postoji genetska formula koja unapred određuje kakva će osoba neko postati.

Naš karakter nastaje iz složene kombinacije hiljada sitnih genetskih uticaja i svega onoga što nam se tokom života događa.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare