Ono što je nekad bilo vrlo poželjno sada više nije.
Ranije se govorilo da je važno imati zanat u rukama. Momci su obično godinama učili od starijih i iskusnijih da bi potom mogli da to svoje umeće pokažu i zarade. Onda smo došli do toga da u Srbiji nema dovoljno gotovo svih majstora.
S jedne strane, mladima zanat više nije interesantan, a s druge, mnogi majstori su otišli u inostranstvo trbuhom za kruhom, pre svega, u evropske zemlje gde takođe nema dovoljno ovih stručnjaka.
A kakva je sada situacija u Srbiji? Koji zanat se najviše isplati savladati, koliko može da se zaradi, šta su prednosti, a šta mane. O tome smo razgovarali sa molerom, keramičarom i vodoinstalaterom, budući da za njihove zanate kažu da su najplaćeniji.
Moler Filip iz Kragujevca za Nova.rs kaže da o tome koliko se zanat u Srbiji isplati govori to što se danas majstori vraćaju iz Nemačke i inostranstva kako bi radili taj isti posao u Srbiji.
„Nažalost, majstora je sve manje i mnogo je teško naći radnu snagu, a samim tim i njihova cena se diže. Došlo je do toga da se tamo preko ne isplati više raditi i plaćati skuplji stan i hranu kad na kraju meseca za isti posao ovde u Srbiji ostane isto para.“
Kaže da je zarada varijabilna, međutim za nekog ko se bavi time profesionalno i poseduje svu opremu cifre mogu ići i preko 5.000 evra mesečno.
„Okvirna zarada u ovom poslu je između 2.000 i 3.000 evra mesečno. Naravno, to ništa nije sigurno, to su samo grube brojke. U glavnom gradu verujem da je zarada bliža ovoj prvoj najvećoj brojci.“
Filip kaže da je prednost njegovog posla svakako fleksibilnost jer sam diktiraš svoje vreme, posao i zaradu.
„Mane ovog posla, kao i svakog drugog fizičkog, jesu umor i zamor tela, puno rada se odrazi godinama.“
A da kreće opet ispočetka?
„Svakako bih se uhvatio nekog dobrog majstora i učio zanat od njega, pa malo-pomalo Svakako mislim da su završni građeviniski radovi i dalje najisplativiji – moleraj, gipsarija i krečenje.“
Keramičar Dejan iz Beograda za Nova.rs takođe kaže da su velike varijacije i u njegovom poslu i samim tim i u zaradi.
„Na podovima koji su ravni i dobro odrađeni i gde su velike pločice može mnogo da se zaradi. Ali ja više radim renoviranje stanova kod ljudi srednje klase. I sam radim, a da biste dobili te poslove gde su novi podovi, treba vam više ljudi.“
Kaže da je jednostavnije i isplativije kad su nove zgrade u pitanju, ali tu je problem organizacija.
„Ograničeni ste drugim majstorima, a i zavisi koji je princip rada. Nekad se rade prvo zidovi, pa donji red naknadno, pa se recimo čeka da se stavi električno podno grejanje, pa se vraćate ponovo. Ima mnogo praznog hoda i mnogo vremena se gubi, mada se u tim novim zgradama dobije više podova, pa se na to izvuče profit.“
Renoviranja koja on najčešće radi su ugavnom krive površine i to nije ni strašno, ali ni sjajno.
„Fizički je naporno, a i ljudi su sve više razmaženi. Sve više imaju neke fiks ideje. Nije problem sve to uraditi, ali često u hodu menjaju ono što su na početku zamislili.“
Priznaje da nije uopšte zgodan posao, mada jesi sam svoj gazda.
„Više zarade preduzimači, ja sam mesečno zaradim najviše do 1.600 evra, a prosek je malo preko 1.300.“
Dejan dodaje i da bi sada, da je na početku, izabrao da bude vodoinstalater, između ostalog, jer veruje da bolje zarađuju od keramičara.
A da li vodoinstalateri bolje zarađuju? To za Nova.rs otkriva Toma iz Lazarevca.
„Ovaj posao radim isključivo zbog zarade, koja je mesečno između 2.000 i 3.000 evra. Sve zavisi od toga koliko hoćeš da radiš. Zaradiš onoliko koliko si spreman sebe da daš.“
Prednost ovog posla je, kaže, samo zarada i eventualno to što možeš da kombinuješ koliko ćeš raditi.
„Ali ako hoćeš da zaradiš 5.000 evra mesečno, radićeš od ujutru do uveče.“
Dodaje da su i kontakti prednost jer nikad ne znaš gde ćeš da završiš, a preko ovog posla upoznaš baš dosta različitih ljudi.
„Mana je radno vreme jer se često protegne na ceo dan, stalno si u prljavom, fizički je naporno, zimi je uglavnom hladno gde god da radiš.“
Toma na kraju kaže da bi opet i uvek izabrao zanat, isključivo zbog zarade, ali vrlo verovatno bi bio – keramičar.
Zanimljivo je da svi potvrđuju da ne bi otišli u inostranstvo da rade jer se ispostavlja da su se stvari promenile u odnosu na ranije i sada su ovi poslovi kod nas bolje plaćeni nego u Evropi jednostavno jer je majstora nedovoljno.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare