Foto: Tijana Martin / PA Images / Profimedia

Osnivač i vlasnik Tvitera Džek Dorsi oduševio je javnost najavom da će donirati milijardu dolara za borbu protiv pandemije koronavirusa, što čini skoro pa trećinu njegovog ukupnog bogatstva. Ovo je za sad ubedljivo najveća donacija nekog milijardera u toku pandemije, a Dorsi je od ranije u javnosti poznat kao pomalo neobičan lik.

O njegovoj karijeri se dosta zna – prvi čovek Tvitera je, zajedno sa Ivanom Vilijamsom i Bizom Stounom, osnovao Tviter 2006, ali je već dve godine kasnije smaknut sa pozicije generalnog direktora, da bi Vilijams bio postavljen na to mesto. Dorsi je ostao u upravnom odboru, ali nije sedeo skrštenih ruku: osnovao je još jednu kompaniju, Square. Nova firma, koja se bavi mobilnim plaćanjem putem kartice, pokazala se kao uspeh, i upravo deonice te firme Dorsi sada planira da proda kako bi unovčenih milijardu dolara donirao za borbu pritiv koronavirusa. Nakon toga, 2015. godine se vratio na poziciju generalnog direktora Tvitera, gde se i danas nalazi.

Dorsi je programiranjem počeo da se bavi u tinejdžerskim danima, a sa 15 godina je napisao program za dispičere koji i danas koriste neke taksi kompanije. U međuvremenu, kada nije sedeo za kompjuterom, mladi programer je često posećivao pank koncerte, pa internetom i dalje kruže njegove slike iz mladosti, sa sve pankerskom frizurom.

Naravno, kao i većina milionera i milijardera iz IT sveta, ni Dorsi nije završio fakultet, iako jeste pokušao – upisao se na fakultet, pa se prebacio na drugi, i tek onda odustao. Naravno, do tada je već imao brdo ideja šta bi mogao da napravi. Tako je 2000. godine napravio program pomoću kog je svojim prijateljima slao novosti iz svog života putem mejla i blekberija. Projekat nije zaživeo, ali Dorsi je rešio da sačuva ideju za kasnije.

Džek Dorsi 2009. godine: AHMAD AL-RUBAYE / AFP / Profimedia

U međuvremenu je rešio da se oproba i u drugim zanimanjima, pa je tako 2002. završio kurs za masera. Izgleda da mu se masiranje, ipak, nije dopalo, pa se vratio kodiranju. Sudbonosni posao koji je dobio u kompaniji za podkaste Odeo, doveo ga je do novih poznanstava i to baš sa ljudima sa kojima će kasnije osnovati Tviter, na osnovu iste one ideje o porukama iz 2000.

Uspeh i bogatstvo koje mu je doneo Tviter naterali su ga da se odrekne svog pankerskog životnog stila, pa je tako u 30. godini života, teškog srca, rešio da izvadi minđušu iz nosa, kako bi ličio na generalnog direktora jedne ogromne kompanije. Međutim, pre nekoliko godina je vratio i minđušu i bradu.

Pročitaj još:

Međutim, nisu poslovne odluke – ili makar ne samo one – glavni razlog zašto se o Dorsijevom životnom stilu često priča u medijima. Naime, prvi čovek Tvitera je poznat po tome što jede samo jednom dnevno, a tokom celog vikenda uopšte ne konzumira hranu. Kako kaže, prvi put kada je probao ovu vrstu posta, osetio se kao da halucinira.

„Osećao sam se čudno. Ali, kada sam to uradio još dva puta, shvatio sam koliko nam se život vrti oko obroka. Kada postim, imam osećaj kao da vreme teče sporije“, rekao je Dorsi. Ovakvi komentari su izazvali puno kritike, a pojedini su zaključili da Dorsi na taj način normalizuje poremećaje u ishrani.

Džek Dorsi; Foto: Justin TALLIS / AFP / Profimedia

To ga nije sprečilo da nastavi sa deljenjem svojih pomalo čudnih životnih navika sa javnošću. Tako je mnoge iznenadilo kada je rekao da se redovno tušira isključivo hladnom vodom, i sprovodi postupak naizmeničnog sedenja u sauni i kupanja u kadi sa hladnom vodom i ledom.

Dorsi je takođe poznat po tome što se ne libi da novac troši na luksuzan život. Skupa kola, luksuzne vile sa pogledom na more i redovna putovanja na egzotične destinacije – o čemu uredno obaveštava svoje pratioce na Tviteru – neizostavne su stavke u njegovoj biografiji, baš kao lista poznatih žena sa kojima su ga dovodili u vezu. Navodno je bio (ili je i dalje) u vezi sa manekenkom Rejven Lin Korneli, a ranije je bio sa glumicom Lili Kol i balerinom Sofijanom Silve.

Za razliku od mnogih drugih kolega milijardera, Dorsi se do sada nije isticao kao veliki filantrop – za razliku od, na primer, Marka Zakerberga ili Bila Gejtsa. Međutim, sada je sa donacijom od milijardu dolara ostavio daleko iza sebe sve ostale bogataše, koji imaju veće bogatstvo, ali su donirali značajno manja sredstva.