Foto: Unsplash

Međunarodni istraživači okupljeni u Francuskoj izglasali su nedavno nove najmanje i najveće merne jedinice, podstaknuti stalno rastućom količinom podataka, a to su ronagrami i kvetametri.

Po prvi put u više od tri decenije, nove merne jedinice dodate su Međunarodnom sistemu jedinica (SI), dogovorenom globalnom standardu za metrički sistem.

Rona i kveta postaju oznake za najveće merne jedinice, a ronto i kvekto za najmanje.
O promeni su glasali istraživači i predstavnici vlada iz celog sveta koji su prisustvovali 27. Opštoj konferenciji za težine i mere, koja upravlja SI-om i održava se otprilike na svake četiri godine u dvorcu Versaj, zapadno od Pariza.

Nacionalna fizikalna laboratorija Ujedinjenog Kraljevstva, koja je pokrenula inicijativu za nove merne jedinice, potvrdila je da je usvojena rezolucija. Time se olakšava izražavanje velikih količina.

Otkako je SI uspostavljen 1960. godine, naučna potreba dovela je do sve većeg broja mernih jedinica. Hemičari su uveli zetu i jotu kako bi lakše izrazili velike molekuralne količine. Jotametar je jedinica iza koje slede 24 nule.

Čak ni moćna jota nije dovoljna za sve veću količinu podataka, prema Ričardu Braunu, direktoru odeljenja za merne jedinice u Nacionalnoj fizikalnoj laboratoriji Ujedinjenog Kraljevstva.

„Vrlo smo blizu granice po pitanju izražavanja podataka u najvećoj mernoj jedinici jotabajtima. Na donjem kraju ima smisla imati simetrično širenje, što je korisno za kvantnu nauku, fiziku čestica – kada merite stvarno, stvarno male stvari“, rekao je Braun za AFP.

Foto: Shutterstock

Nove merne jedinice mogu pojednostaviti govor o nekim prilično teškim objektima.

„Ako razmišljamo o masi, umesto o udaljenosti, Zemlja teži otprilike šest ronagrama“, kaže Braun.

Ideju za ažuriranje je dobio kada je video da se koriste neodobrene merne jedinice za skladištenje podataka kao što su brontobajti i helabajti. To su bili termini koji su neslužbeno bili u opticaju pa je bilo jasno da SI mora nešto da preduzme.

Međutim, metričke prefikse treba skratiti samo na njihovo prvo slovo. B i H su već zauzeti, što isključuje „bronto“ i „hela“. Jedina slova koja nisu korišćena za druge jedinice ili druge simbole bila su R i Q.

Konvencija nalaže da se veći prefiksi završavaju na A, a manji na O.

„Nove merne jedinice trebalo bi da osiguraju sistem za budućnost i zadovolje svetsku potrebu za većim brojevima, barem u sledećih 20 do 25 godina“, zaključio je Braun.

***

BONUS VIDEO: Šta bi se desilo sa našom planetom kada bi u trenu ostala bez kiseonika?