Foto: Starsport

Srpski fudbal godinamа unazad daleko je od najsvetlijih pozornica po svim parametrima, pa negativni statistički podaci više ne predstavljaju senzacionalne vesti. Ipak, bez obzira na sve, teško je ostati imun na nepogrešiv govor brojki, a poslednje govore da je Superliga u svetskom vrhu po broju smenjenih trenera.

Prema podacima Instituta za fudbalska istraživanja iz Švajcarske, najkvalitetnije domaće takmičenje deseto je u svetu po prosečnom broju trenera u prethodnih pet godina.

PROČITAJTE JOŠ

Na nepopularnoj listi ispred Superlige su samo marginalni šampionati u državama kao što su Bolivija (9,1 trenera tokom pet godina), Tunis (8,3), Alžir (7,9), Saudijska Arabija (7,2), Bosna i Hercegocvina (7), Paragvaj (6,6), Kipar (6,6), Crna Gora (6,4) i Albanija (6,3).

Superligaški klubovi, sa prosekom od 6,2 trenera tokom pola decenije, deseti su u svetu, a peti u Evropi što nedvosmisleno potvrđuje veoma loš status fudbalskih stručnjaka u Srbiji.

Klupski čelnici odavno nemaju strpljenja za dugoročne planove i jedina prihvatljiva opcija iz njihove perspektive su instant uspesi, pa ne čudi što pojedini klubovi u proseku menjaju stratege na oko pola sezone.

Foto: Printscreen

Rekorder po broju promenjenih trenera na Starom kontinentu je Vojvodina koja je od januara 2015. godine na svojoj klupi imala čak 13 trenera, a u vrhu su i Rad i Radnički sa po 10 trenera.

Koliko vremena imaju fudbalski stručnjaci da naprave čudo najbolje dočarava prosečan broj utakmica koje provedu na funkciji pa se u novosadskom superligašu treneri zadržavaju u proseku 13,7 mečeva, dok u Radu i Radničkom poverenje izgube prosečno posle 18 duela.

Prosek superligaša „vade“ Mladost koja je od 2015. godine imala samo dva trenera i Crvena zvezda koju su predvodila četiri stratega.

Partizan sedam puta menjao

Funkciju šefa stručnog štaba Partizana od januara 2015. godine obavljala su sedmorica trenera, uz to da je Marko Nikolić odradio dva mandata u Humskoj. Aktuelnog stratega Lokomotive iz Moskve na klupi Partizana je nasledio Zoran Milinković, a nizali su se potom Ljubinko Drulović, Ivan Tomić, ponovo Nikolić, Miroslav Đukić, Zoran Mirković i sadašnji strateg Savo Milošević. U proseku se na klupi crno-belih fudbalski stručnjaci zadržavaju nešto manje od 23 susreta odnosno 22,8 utakmica.

U Lučanima je samo jednom došlo do primopredaje dužnosti i to leta 2019. godine kad je Nenad Milovanović preuzeo funkciju u FSS i prepustio komandnu palicu svom pomoćniku Goranu Staniću.

Kontinuitet posle niza turbulentnih godina pronašla je i Crvena zvezda koju su tokom prethodnih pet godina vodili Nenad Lalatović, Miodrag Božović, Vladan Milojević i Dejan Stanković. Na klupi crveno-belih je privremeno sedeo i Boško Đurovski, ali nije ispunio kriterijum od bar tri utakmice da bi se njegov staž računao.

Negativna statistika dodatno dobija na značaju kad se paralela povuče u odnosu na najbolje lige Evrope i Superliga uporedi sa Premijer ligom gde je prosek 3,2 trenera na pet godina, francuskom Ligom 1 (4,3), Bundesligom (3,8), Serijom A (3,9) ili La Ligom (4,6), što nas momentalno vraća u realnost.

Kod statistike nema manipulacije, brojke nedvosmisleno govore za sebe i u ovom slučaju još jednom potvrđuju – Superliga Srbije takmičenje je na margini šampionata Evrope, a treneri na našoj sceni su brzo potrošna roba.

Foto: Printscreen

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar