Foto: Profimedia. rs

Širenje koronavirusa dobija pandemijske razmere a prvi slučaj zaraze potvrđen je juče i u Srbiji. Neka od pitanja koja građani najčešće postavljaju je kako da ovaj virus prepoznaju, šta da urade ukoliko se razbole, kao i da li za njega postoji lek.

Koji su simptomi?

Najčešći simptomi zaraze koronavirusom su groznica, kašalj, otežano ili skaćeno disanje. Ovaj virus može da izazove bronhitis i zapaljenje pluća, ali blaži slučajevi mogu da liče na grip ili jaku prehladu, što otežava njegovo otkrivanje.

Pacijeni mogu da imaju i druge simptome, kao što su problemi sa varenjem i dijareja. Prvi simptomi mogu da se pojave u periodu od dva do četrnaest dana nakon izglanja virusu.

 

Šta ako se razbolim?

Osoba koja ima simptome zaraze koronavirusom trebalo bi da se jave nadležnom Zavodu za javno zdravlje, ili ako je jako loše pozove hitnu pomoć. Odlazak u dom zdravlja, kao ni napuštanje kuće se nikako ne preporučuje zbog mogućnosti da zarazu prenesu na druge građane.

“Epidemiolog je taj koji identifikuje da je neko zaražen virusom. Zaražena osoba bi trebalo da navede imena potencijalno ugruženih ljudi i adrese, a ti podaci se zatim prosleđuju sanitarnoj inspekciji koja se bavi njihovim smeštanjem u karantin, ako su još uvek zdravi, ili na infektivnu klliniku, ako su oboleli”, objasino je epidemiolog Radovanović za Nova.rs.

 

Koja je razlika između između koronavirusa i gripa?

Iako su simptomi zaraze koronavirusom slični kao kod gripa, koronavirus je smrtonosniji i lakše se širi. Stopa smrtnosti od koronavirusa u kineskom gradu Huan, epicentru epidemije, procenjena je na oko dva odsto, dok od prehlade premine samo 0.1 odsto zaraženih.

Ipak, 1918. godine je zabeležen oblik gripa koji je imo isti stepen smrtnosti kao koronavirus. Zbog izuzetno lake prenosivosti, od njega je tada umrlo na desetine milona ljudi, piše Njujork Tajms.

Kako se virus širi

Koronavirus se širi sa izuzetnom lakoćom, posebno u kućama, bolnicama, crkvama, na brodovima i drugim zatvorenim prostorima. Najverovatnije se širi kapljično, nakon kašljanja i kijanja.

Ukoliko inficirana osoba kine i kapljica dospe na određenu površinu, osoba koja to mesto dotakne može da se zarazi. Istraživanja pokazuju da se virus može da opstane metalu, staklu i plastici od dva sata do čak devet dana.

Dobra vest je da se lako uništava uz pomoć jednostavnog dezinfekcionog sredstva.

 

Da li postoji lek? Šta je sa vakcinom?

Ne postoji ni jedan zvanično odobren lek za koronavirus, iako je nekoliko testirano. Lekari za sad preporučuju samo simptomatsku terapiju koja uključuje: mirovanje, lekove za snižavanje telesne temperature, lekove protiv bolova, kao i unošenje dosta tečnosti da bi se izbegla dehidratacija.

Pacijenti sa upalom pluća, u slučaju problema sa disanje, može da zatreba kiseonik.

Eksperimentalna vakcina za koronavirus bi trebalo da bude spremna za testiranje na ljudima u naradih nekoliko meseci. Međtim, čak i da bude uskoro odobrena, proći će najmanje godinu, ili čak dve, pre nego što postane dostupna za masovnu upotrebu.